Savska cesta 77 Zagreb

• 

Savska cesta broj 77 u Zagrebu – nalazi se gotovo u središtu grada, tamo je 11. gimnazija i Učiteljska akademija – a njihovo dvorište, čini se, skriva jezivu tajnu iz Drugoga svjetskog rata. Prema navodima nekih svjedoka: u dvorištu kojim svaki dan šeću gimnazijalci i studenti – moglo bi biti i do 300 žrtava Titovog režima. Na toj se adresi za vrijeme rata nalazila vojna bolnica.

“Mi smo stavili letak u kasliće po Vrbiku, okolo Zagrepčanke i za samo nekoliko dana mi smo dobili 4-5 svjedoka iz prve ruke koji su tu priču potvrdili. A što su vaši izvori potvrdili? Da su u to dvorište pokapali već mrtve ili da su tamo zaista strijeljali? Da su tamo bile i egzekucije na način da su svjedoci rekli da su čuli krikove. Jedna svjedokinja je rekla da su čuli da su molili Boga neki na njemačkom, a neki na hrvatskom”, govori Ivica Relković, bivši predsjednik Hrvatskoga odgovornog društva.

“Ispred fakulteta, škole i vrtića. – Super, odlično. I to se sad tek otkrilo? Super. – Znači ne priča se po kvartu što se dešava? Ne priča, to valjda samo ako negdje pročitaš. Užas, to je horor”, govore Petra i Lorena, stanovnice Vrbika. Samo je 2018., u Zagrebu ekshumirano više od 430 posmrtnih ostataka ljudi koje je pobio Titov režim, a tko zna hoće li ikada biti otkriveno koliko postoji masovnih grobišta u Zagrebu i okolini po kojima doslovno hodamo svakodnevno. U gradu Zagrebu do sada je poznato da postoji više od 100 masovnih grobišta u kojima su Titovi partizani likvidirali svoje neistomišljenike. Detaljan popis poznatih stratišta koja su počinili partizani u gradu Zagrebu nakon 1945. ili  8.5. 1945 god., kad su partizani ušli u grad na čelu sa srpskim divizijama možete vidjeti ovdje: Članak

U dvije masovne grobnice u školskom dvorištu zasad su pronađeni posmrtni ostaci, to bi mogli biti zarobljeni njemački vojnici, pripadnici hrvatske vojske i nepodobni civili koje su 1945., ubili Titovi partizani.

Tri grobne jame s posmrtnim ostacima žrtava Titovih partizana iz Drugog svjetskog rata i poraća pronađene su 2018., na  lokaciji u Savskoj cesti 77 u Zagrebu, gdje su do sada ekshumirani posmrtni ostaci najmanje 25 osoba, te je pregledano ukupno oko 2.800 četvornih metara terena, objavilo je Ministarstvo hrvatskih branitelja.

Posmrtni ostaci, ekshumirani iz dvije masovne i jedne pojedinačne grobnice, bit će otpremljeni na Zavod za sudsku medicinu i kriminalistiku Medicinskog fakulteta u Zagrebu na stručnu obradu te pripreme za dostojno i trajno zbrinjavanje, odnosno pokop  posmrtnih ostataka.  Na lokaciji Savska 77 proveden je postupak terenskog istraživanja, probnog iskapanja i ekshumacije od 16. do 27. srpnja  zbog saznanja da bi se na njoj mogli nalaziti posmrtni ostaci žrtava komunističkog režima iz Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja.

Postupak terenskog istraživanja, probnog iskapanja i ekshumacije koordinirala je Uprava za zatočene i nestale Ministarstva hrvatskih branitelja uz sudjelovanje drugih nadležnih institucija. U Ministarstvu kažu da su završene aktivnosti samo nastavak ranije provedenih terenskih istraživanja cadaver psima i georadarom. Terenska istraživanja provedena su temeljem prikupljenih saznanja te Zakona o istraživanju, uređenju i održavanju vojnih groblja, groblja žrtava Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja.

• 

Na samoj lokaciji, kroz razgovor s građanima koji su nudili svoju pomoć te informacije s kojima raspolažu o događajima tog vremena, prikupljena su vrijedna saznanja koja će Ministarstvu biti od koristi prilikom daljnjih aktivnosti. Uprava za zatočene i nestale nastavlja aktivnu pripremu za sljedeću fazu, tj. nastavak terenskih istraživanja na tom području.

Svjedoci su ključni za svaku akciju Službe za zatočene i nestale koja je, koliko god da masovno grobište u središtu grada strašno zvuči – samo prošle godine u Zagrebu je pronađeno takvih devet.

Reporteri Globusa razgovarali su s 93-godišnjom I. H. (podaci poznati redakciji), svjedokinjom tih događaja iz svibnja 1945.

“Sjećam se da je noću bilo pucnjave jer smo živjeli jako blizu tog mjesta. Ljudi u našem naselju bili su jako uznemireni, bojali smo se. Jednog jutra išla sam prema Savskoj cesti i prolazila uz potok, danas Gagarinov put, dakle uz samo dvorište današnjeg Učiteljskog fakulteta. Vidjela sam veliki kvadrat razrovane zemlje, tragove svježe zatrpane jame”, govori svjedokinja I. H. koja smatra da su u tu jamu bačena tijela žrtava ubijenih ispred današnjeg Učiteljskog fakulteta. Zgrade koju su, prije nego što je u svibnju 1945. došla komunistička vlast, za vrijeme Drugog svjetskog rata Nijemci koristili kao centar za regrutaciju vojnika.

Sama ubojstva u dvorištu današnjeg Učiteljskog fakulteta I. H. nije vidjela, međutim mjesto o kojemu priča kao grobnici tada ubijenih podudara se s rezultatima prve faze terenskog istraživanja Ministarstva branitelja, odnosno pronalaskom dviju masovnih grobnica i jednog pojedinačnog groba na lokaciji “Savska 77”. To se mjesto nalazi u dvorištu fakulteta, tik uz nekadašnji potok a danas ulicu Gagarinov put.

“Nakon strijeljanja cijelo je dvorište bilo ograđeno žicom, tamo se nije smjelo. Sjećam se da su nam ljudi koji su tamo bili zatvoreni, dok smo prolazili uz potok, prema Savskoj cesti, dobacivali papiriće na kojima su valjda ispisivali poruke svojim obiteljima… Neki su im kriomice pokušali baciti hranu… Bilo nas je strah, ja sam prolazila tim putem pognute glave… Išli smo ravno uz potok, nismo se zaustavljali. To su prizori kojih se i danas sjećam”, ispričala je za Globus I. H. u svom stanu u Vrbiku, naselju u kojem je i tada stanovala.

“Za lokaciju moguće masovne grobnice u dvorištu Pedagoške akademije u Zagrebu prvi put sam doznao 2007. kad mi je u ruke došlo izvješće saborske komisije objavljeno 1999. Tamo stoji da je riječ o 300 žrtava, i to zatvorenika iz obližnjeg zatvora bačenih u jamu u dvorištu Akademije, nakon čega je teren poravnan i zasađeno raslinje. Meni se osobno činilo sve to blago rečeno čudno, pa i nevjerojatno, jer od izvješća saborske komisije je prošlo skoro deset godina, a nitko nije poduzeo ništa da se takva informacija činjenično potvrdi ili ospori”, govori Ivica Relković, koji je tada bio angažiran u spomenutoj udruzi. Potom su, kaže, pokrenuli svoju istragu.

Izvori: Večernji.hr

           branitelji.gov.hr – Ministarstvo hrvatskih branitelja

Uredništvo/komunistickizlocini.net