Većeslav Holjevac

• 

Županijsko državno odvjetništvo 2010. godine je potvrdilo primitak kaznene prijave protiv 20 nepoznatih osoba koje je u ratnom pohodu na karlovačku bolnicu 17. studenoga 1941. vodio Većeslav Holjevac.

Županijsko državno odvjetništvo je od Udruge ratnih veterana zaprimilo kaznenu prijavu vezanu uz taj događaj iz Drugog svj. rata. Nakon toga Županijsko državno odvjetništvo je od Policijske uprave karlovačke zatražilo prikupljanje potrebnih obavijesti – potvrdio je tada Mladen Krajačić, zamjenik županijske državne odvjetnice još 2010 godine. Poslije toga pojeo vuk magare, ništa se nije dogodilo..

Holjevac radio kod Weissa

U kaznenoj prijavi predanoj 7. svibnja 2010., godine stoji da je V. Holjevac, koji je prije tog događaja bio zaposlen kao trgovački pomoćnik kod Artura Weissa, vodio četničko-komunističku jedinicu (tada poznati kao ustanici četnici-partizani). U opisu događaja tvrdi se da je naoružana grupa upala u bolnicu i tamo o Marijanu Čaviću Grgi ispitivala liječnike Morsana, Božića i Čohara. Oni su im odgovorili da tog čovjeka nema u bolnici. Rekli su da su mu ambulantno sašili žile koje je u zatvoru sam prerezao, nakon čega je vraćen u zatvor.

Odvedeni u pidžamama i zaklani

Uz prijavu su priloženi dokazi o ubojstvu dvojice bolesnika, Dragutina Buzeka i Ivana Jagića. Iz bolnice su odvedeni u pidžamama i zaklani, o čemu postoji dokumentacija. Od smrti je spašen Šerif Demirović, kojeg je bolničar Stjepan Kovačić sakrio na bolničkom tavanu, a zarobljen je i portir Gusta Bajuk.

Potrebno je istači da odvođenje bolesnika iz bolnice i njihovo masakriranje nije herojsko djelo nego ratni zločin, jednak pokolju u vukovarskoj bolnici. Izjave nekih antifašista da bolesnici nisu ubijeni nego likvidirani cinizam je van zdravog razuma te govor mržnje i opravdanje zločina nad bolesnicima.

Uz kaznenu prijavu, među dokumentima koji govore o tom događaju su i izvješća Vrhovnog oružničkog zapovjedništva upućena ministarstvu hrvatskog domobranstva, te Gradske javne bolnice karlovačkom poglavarstvu. Zanimljivo je da se ni u jednom izvješću ne spominje napad partizana nego – četnika. Opisuje ih se kao vojnike s fesovima i domobranskim kapama. Upravo kako je isticao Većeslav Holjevac poslije za vrijeme svog života da su u bolnicu upali preobučeni u domobrane! Riječ je o vjerodostojnim dokumentima koji pokazuju da su ti ljudi zaklani, a imamo i povijesti bolesti koje pokazuju zbog čega su i kada primljeni u bolnicu – rekao je Stjepan Čunko, koji je pronašao većinu dokumentacije te 2010 godine.

Apsurd je veći, što više jer je upravo taj Većeslav Holjevac poslije ovog pokolja bolesnika postao narodni heroj, komu je podignuto i nekoliko spomenika u Hrvatskoj. U komunističkoj literaturi o njemu piše:

Većeslav Holjevac  (22. kolovoza 1917. – 11. srpnja 1970.) bio je jugoslavenski vojnik i komunistički političar.

Holjevac je rođen u Karlovcu. Komunističkoj partiji Jugoslavije pridružio se  1939. Nakon uspostave Nezavisne Države Hrvatske , Holjevac je bio aktivan u pokretu otpora i u srpnju 1941. bio je jedan od osnivača partizanskih jedinica na Kordunu i Banovini u Hrvatskoj. Do kraja rata bio je politički komesar partizanskih jedinica u toj regiji.

Najpoznatija akcija kojom je Holjevac zapovijedao 1941. godine dogodila se 17. studenog u Karlovcu . Bio je zapovjednik voda čiji je zadatak bio osloboditi partizana Marijana Čavića , kojeg su ustaše ranile (ne navode da si je sam prerezao žile za što postoji dokument iz bolnice) , zarobili i smjestili u zdravstvo u karlovačku bolnicu. Vod Holjevca preodjeven u domobranske odore pa su bez problema ušli u Karlovac. Nažalost, Čavić je odveden iz bolnice prije njihova dolaska, pa zadatak nije bio u potpunosti izvršen. Međutim, ova je akcija ostavila velik dojam na stanovništvo Karlovca i susjednih mjesta.  (Nigdje ne spominju da je Holjevac sa svojim vodom počinio zločin nad ranjenicima)!

Glavna zagrebačka prometnica, Avenija Većeslava Holjevca nazvana je po Većeslavu Holjevcu. Podignuta mu je bista u Karlovcu a spomenik u Zagrebu. Hrvatska je na žalost preplavljena ovakvim spomenicima, podignutim ljudima pripadnicima totalitarnih ideologija, koji su radili zvjerske zločine i nikada za njih nisu odgovarali.

• 

• 

Izvor: hrsvijet.net

Uredništvo/komunistickizlocini.net