Ljudevit Jurak
Ljudevit Jurak – renomirani stručnjak na području patološke anatomije
Ljudevit Jurak (Zalug, Hum na Sutli, 6. listopada 1881. – Zagreb, ?. lipnja 1945.), bio je hrvatski patolog i sudski medicinar. Začetnikom je humanomedicinske patološke anatomije i veterinarske patološke anatomije u Hrvatskoj.
Klikni ”sviđa mi se” podrži komunistickizlocini.net
Ljudevit Jurak rodio se u selu Zalug pored Huma na Sutli, 1881. godine, od oca Stjepana i majke Amalije (r. Progelhofer). Pohađao je Klasičnu gimnaziju u Zagrebu koju je završio 1902. godine. Studij medicine završio je u Innsbrucku 1910. godine. Nakon završetka studija ostao je raditi u Innsbrucku kao asistent Zavoda za patološku anatomiju. Godine 1913. u Zagrebu je osnovana Prosektura javnih zdravstvenih zavoda koju je Ljudevit Jurak preuzeo i vodio do kraja života. Godine 1921. postao je profesorom opće patologije i patološke anatomije na novoosnovanom Veterinarskom fakultetu u Zagrebu. Na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu bio je dekanom i u jednom mandatu prodekanom i tu je također djelovao do kraja života. Od 1922. do 1932. godine je profesorom sudske medicine na zagrebačkom medicinskom fakultetu. Godine 1928. obducirao je hrvatskog prvaka Stjepana Radića nakon što je umro od posljedica atentata u beogradskoj Skupštini.
Kao renomirani stručnjak na području patološke anatomije i sudske medicine bio je članom Međunarodnoga povjerenstva od jedanaest stručnjaka koji su istraživali skupne grobnice u Vinici u zapadnoj Ukrajini od 12. do 15. srpnja 1943. godine. Povjerenstvo je znanstveno utvrdilo uzrok (hitac u potiljak) i vrijeme (1938. godina) smrti oko 20.000 ukrajinskih seljaka i radnika koje su ubili Sovjeti. O tome je Jurak napisao članak, Skupni grobovi u Vinici, objavljen u Hrvatskom narodu 25. srpnja 1943. godine. Surađivao je i u Hrvatskoj enciklopediji, 1941.-1945.
Dr. Ljudevit Jurak je kao jedan od najvećih onodobnih stručnjaka na području patološke anatomije i sudske medicine poslan u zapadnu Ukrajinu 1943., gdje je od 12. do 15. lipnja istraživao skupne grobnice u Vinici i otkrio da su za ubojstva 2000 ukrajinskih seljaka i radnika katolika krivi Sovjeti. Ubili su ih hitcem u potiljak.
Nakon Drugoga svjetskog rata Juraka 15. svibnja 1945. godine uhićuju nove komunističke vlasti po NKVD-ovom nalogu. Ponuđeno mu je da u zamjenu za slobodu povuče svoj potpis s izvješća Međunarodnog povjerenstva o Vinici i izjavi da ga je dao pod prisilom, ali je Jurak to odbio. Nakon što je odbio povući potpis Vojni suda Komande grada Zagreba ga osuđuje 9. lipnja 1945. “zbog djela ratnog zločinstva”, na kaznu smrti strijeljanjem, trajan gubitak građanske časti i konfiskaciju imovine. Kako je utvrdilo komunističko istražno povjerenstvo, prof. dr. Jurak je bio kriv što je masovni pokolj u Vinici pripisao “prijateljskoj Sovjetskoj Rusiji”, te “svjesno i zlonamjerno vršio propagandu protiv prijateljske Sovjetske Rusije”. Po nekim izvorima ubijen je i prije sudske presude. Presudu je potpisao zloglasni Vladimir Ranogajec.
Presuda komunističkog režima u Jugoslaviji
Jurak poznatiji zbog svoje tragične sudbine, kada je u lipnju 1945. osuđen kao neprijatelj naroda i strijeljan zbog svoje uloge u otkrivanju sovjetskih zločina u Vinici u Ukrajini. Zbog toga u drugi plan pada Jurakova veličina kao utemeljitelja hrvatske patologije i najpoznatijeg hrvatskog forenzičara toga doba, o čemu se do 1990. šutjelo pa je ostao nepoznat i njegov doprinos kardiologiji. Jurak je naime u svoja tri članka objavljena 1914. i 1915. prvi u medicinskoj literaturi opisao patološke promjene i kliničke nalaze tzv. Levove bolesti 50 godina prije Mauricea Leva po kojem je bolest dobila ime.
Kako je pojasnio predsjednik Hrvatskog kardiološkog društva akademik Davor Miličić, Jurak je u svoje vrijeme bio jedan od najboljih poznavatelja građe i patologije provodnog sustava ljudskog srca. Juraka je nazvao velikanom hrvatske medicine i primjerom medicinske etike. „Liječnici su u stanju žrtvovati i zdravlje i život da bi spasili bolesnika, a Jurakov slučaj je još uzvišeniji od toga. On je bio jedan od stupova hrvatske medicine u vrijeme kad je ona postajala srednjoeuropskom i europskom i kada je bila u stanju 1917. otvoriti vlastiti Medicinski fakultet u Zagrebu.
Na sjednici Senata Sveučilišta u Zagrebu, 15. rujna 1991. godine, rehabilitiran je. Od 1990. godine održava se Međunarodni simpozij komparativne patologije “Ljudevit Jurak”. Godine 1998. u sjećanje na profesora Ljudevita Juraka i njegov doprinos medicini, sudskoj medicini te veterinarskoj nauci uspostavljena je Nagrada “Ljudevit Jurak” za komparativnu patologiju. Zavod za patologiju Kliničke bolnice Sestre milosrdnice nazvan je njegovim imenom.
Autor: Vedran.P/komunistickizlocini.net
komunistickizlocini.net 