Šolta – Rudine – Cvjetko Bezić

Jama “Rudina” na otoku Šolti još jedno je stratište Hrvata i svjedočanstvo komunističkih zločina. Na mjestu ovog stratišta su 22. rujna 1943. godine., mučeni, pogubljeni i bačeni Šoltani: Cvjetko Bezić, Božan Pavela, Leonardo Mladinov, Vice Mladinov, Jugoslav Kučić i Tonka Antunović. Osim ovih žrtava, u jami ima i više posmrtnih ostataka – kostiju nepoznatih, te se identitet istih nije mogao utvrditi. Ovo je samo još jedno među više od tisuću do sada pronađenih stratišta i jama u Republici Hrvatskoj gdje su partizani mučki ubijali i u jame bacali hrvatski i katolički.

Klikni ”sviđa mi se” podrži komunistickizlocini.net

Na ovom mjestu je stradao i Cvjetko Bezić, osnivač orlovstva na Šolti

Cvjetko Bezić, (1894. – 1943.) mučenik za vjeru i domovinu kojega su  22. rujna 1943. g. na otoku Šolti partizanski komunisti po noći mučki ubili a tijelo mu bacili u jamu na Rudinama. Cvjetko Bezić bio je jedan od najuglednijih stanovnika mjesta Grohota na otoku Šolti. Rođen je 1894. Bio je vijećnik Općine Grohote i kao takav puno učinio za napredak svoga mjesta. Otac brojne obitelji sa sedmero djece svoju je katoličku vjeru javno svjedočio, a od mladosti se uključio u rad tadašnjih katoličkih organizacija, posebice orlovskog društva i poslije Katoličke akcije čiji je bio veliki promicatelj. Osobno je poznavao bl. Ivana Merza i bio je njegov veliki štovatelj sve do kraja života. Bio je angažirani i formirani katolički laik koji je živio za svoje ideale vjere i domoljublja. Nakon što je ubijen, njegov brat svećenik don Marin Bezić pisao je svojoj rodbini: “Nije bilo nikakvog ni prividnog razloga da bi netko mogao protiv ustati. Protiv njega ustala je samo zloća i opačina, mržnja protiv Boga i protiv katoličkih društava, a pridružila se i mržnja protiv hrvatstva. On je javno ispovijedao svoje ideale, nije se obazirao na pokvarenu okolinu i zato ga je pakao i svi njegovi šegrti mrzio i iz mržnje umorio.

Don Srećko Bezić, sin pokojnog Cvjetka Bezića, koji je o svome ocu napisao biografiju, donosi u njoj i ovu potresnu činjenicu: “Za vrijeme Drugog svjetskog rata bili su na Šolti Nijemci i Talijani, tuđinci i zavojevači. Ali niti jednog našeg čovjeka nisu ubili. A došli su partizani iz našega sela kao ‘vikači’ slobode i prije nego su sjeli na stolice vlasti ubili su našega oca samo zbog ideoloških razloga.”

Dvije velike spomen-ploče, jedna na zgradi općine Grohote a druga na mjestu njegove pogibije kraj jame na Rudinama, jesu trajno sjećanje na ovoga mučenika vjere i domovine koji je ubijen u svojoj 49. god. života samo iz mržnje prema Bogu, kršćanskoj vjeri i hrvatskom narodu.

Na spomen ploči Cvjetku Beziću uz jamu na Rudinama stoji ovaj natpis:

“NA OVOM JE MJESTU UBIJEN I U OVU JAMU BAČEN 22. IX. 1943. U DOBI OD 49. GODINA CVJETKO BEZIĆ, P. SREĆKA. PRVAK KATOLIČKE AKCIJE NA ŠOLTI OD 1925., PRISJEDNIK OGRANKA GROHOTE OPĆINE ŠOLTE OD 1935. DO 1941. –     O 50. OBLJETNICI NJEGOVE GOLGOTE OVAJ SPOMEN PODIŽU NJEGOVI VJERNI POTOMCI.”

A na križu iznad ploče uklesana je svetopisamska izreka iz Ps 112,6.: Na istom mjestu ubijeno je tijekom Drugog svjetskog rata i u istu jamu bačeno još petoro Šoltana čija su imena uklesana na zasebnim pločama na pokrajnom zidu. Svima njima prethodi uvodna ploča na koju su uklesani ovi stihovi:

“U VJEČNOM ĆE SJEĆANJU BITI PRAVEDNIK.”

Na istom mjestu ubijeno je tijekom Drugog svjetskog rata i u istu jamu bačeno još petoro Šoltana čija su imena uklesana na zasebnim pločama na pokrajnom zidu. Svima njima prethodi uvodna ploča na koju su uklesani ovi stihovi:

“Ne traži nas gdje nismo,

pogled svoj diži sve više

i iznad križa ovog

i križa domovinskoga

traži nas i nađi

u onome koji svima zasvagda reče:

Ja sam put, istina i život.”

Matica hrvatska u Splitu objavila je 1998. g. biografiju o Cvjetko Beziću pod naslovom “Šoltanski orao

Životni uspon i žrtva Cvjetka Bezića”. Knjiga ima 145 stranica a napisao ju je Don Srećko Bezić, sin mučenika Cvjetka Bezića.

Glas Koncila objavio je 10. veljače 1991. u br. 6, str. 14 o njemu i njegovoj mučeničkoj smrti u rubrici Svjedočanstva o patnjama opširan članak pod naslovom “Javno je ispovijedao svoje ideale.”

Uredništvo/komunistickizlocini.net