U TREBINJU (GRADU) NAKON DRUGOG SVJ. RATA OD 1.348 KATOLIKA, BROJ SVEDEN NA NEKOLIKO DESETINA ( Svećenik ubijen, Školske sestre franjevke 1949. prognane iz Trebinja)

Trebinje

Trebinje-Stare-fotografije-starog-grada-e1453669910473
Trebinje

   Trebinjsko područje se s pravom drži područjem velikog stradanja Hrvata tijekom Drugog svjetskog rata i u neposrednom poraću. Pred rat je to bio gradić s nekoliko tisuća stanovnika od kojih je prema šematizmu iz 1939. bilo čak 1348. katolika. Hrvati su među katolicima Trebinja činili apsolutnu većinu premda je bilo ovdje doseljenih u vrijeme Austro-Ugarske umalo svih narodnosti carevine: Nijemaca, Čeha, Slovaka, Mađara, Talijana…

Klikni ”sviđa mi se” podrži komunistickizlocini.net

Kulturno je to bio grad izrazito zapadnog karaktera koji je u svemu nastojao imitirati susjedni Dubrovnik. Jedino je stari grad, Kaštel, čuvao uspomenu na minula stoljeća premda je i u njemu dominirao prastari zvonik pretvoren u tursko doba u “sahat-kulu”. Postojalo je više katoličkih društava, katolički blagdani su slavljeni na veoma svečan način a prigodno su održavane i druge manifestacije. Uz župnika i pjevačko društvo Slavulj isticale su se i Školske sestre franjevke koje su ovdje od 1925. držale stručnu školu, a kojima je tek 1949. naređeno da napuste grad. Sve do Drugog svjetskog rata je katolička zajednica u Trebinju ipak bila uz svu svoju snagu i razvijenost oaza u moru inovjeraca, u gradu pretežito muslimana a u okolici pretežito pravoslavnih. Oslanjanje na susjedni Dubrovnik i na nedaleko Popovo bio je izrazito jako, to je bilo svojevrsno katoličko okružje.

Osim u Trebinju, katolici su se neprekidno, više od tisućljeća, uspjeli održati i na području Žurovića, posebno u Kalađurđevićima, Zaplaniku i Grepcima, a već pola stoljeća udomili su se snagom raznih zanimanja i u mnogim drugim mjestima (Bileća, Lastva, Gomiljani, Jasen i dr.). Gatačko područje je bilo zamišljeno kao posebna crkvena administratura, ali je u stvari bila trajno u župi Trebinje dok su joj, uz vojne kapelane u duhovnim stvarima bili na usluzi župnici iz Nevesinja.

Stratišta

Najveći dio stratišta Hrvata na trebinjsko-bilećko-gatačkom području ostat će, vjerojatno, zauvijek nepoznat. Navedimo ovdje neka od njih.

Tijekom rata

Tijekom rata su isturene oružničke postaje bile partizanima i četnicima veoma lak plijen, lako su ih opkoljavali i likvidirali bacajući ih u obližnje jame. Samo tu i tamo je koji od stradalnika uspio pobjeći. Međutim, i nakon bijega prolazio je prostranim srpskim područjem te se samo rijetki mogao zbilja i spasiti. O oružničkim i domobranskim jedinicama koje su išle uglavnom nepoznatim područjem u pomoć opkoljenim jedinicama partizani i četnici su dobivali detaljne informacije te ih na strateški povoljnim mjestima dobrim dijelom izmasakrirali, a ako su se predali – čekala ih je neka od jama. Samo do malog broja detaljnih informacija o stradalnicima i jednog i drugog tipa možemo doći iz izvješća vrlo rijetkih pojedinaca koji su se uspjeli spasiti. Također samo po neku, i to uglavnom iskrivljenu i nevjerodostojnu informaciju, možemo naći u poratnim partizanskim boračkim izdanjima. Tu i tamo su u poratnom vremenu nakon smirenja situacije i smanjenja napetosti pojedinci iz redova srpske i muslimanske strane u Četiri oka pričali Hrvatima o tim stradanjima.

Po zauzeću Trebinja partizani, uglavnom odreda prerušeni bivši četnici, imali su punu vlast u svojim rukama. Bez premišljanja i pravog suđenja vršili su likvidaciju ovdje zatečenog ne samo hrvatskog nego i drugog katoličkog pučanstva s očitom namjerom da se ovo područje očisti ne samo od Hrvata nego i katolika uopće. Među zarobljenicima bio je i ugledni pisac i intelektualac, duša hrvatskog kulturnog i nacionalnog života u Trebinju, nadžupnik i dekan don Marijan Vujnović. Njega su, dapače, u logoraškom odijelu slali iz logora na javnu česmu na središnjem trebinjskom trgu po vodu da ga vide svi njegovi vjernici i na temelju viđenog donesu odluku o svom daljnjem boravku u ovom gradu.

Zarobljenike su odreda strijeljali kod vojarne na zapadu od grada te ih zatrpali u iskopani kanal i poravnali zemljište. Tu je pokopan i don Marijan nakon montiranog sudskog procesa.

Stradalnici

Prvi stradalnici na trebinjskom, bilećkom i gatačkom području su upravo oružnici i domobrani. Među stradalim vojnicima susrećemo i neke upisane u župne matice. Tu je upisan znatan broj i ne-Hrvata (posebno Nijemaca, Mađara, Poljaka, Rumunja i Talijana). Njih ne možemo, dakako, pribrojiti hrvatskim žrtvama, ali smo ih naveli u bilješkama i to samo one koji su upisani kao partizanske i četničke žrtve u trebinjske župne knjige. Što se tiče hrvatskih stradalnika na ovom području iz drugih krajeva, treba naglasiti da je teško nepogrešivo odvojiti domaće žrtve od žrtava vojnika koji su ovdje služili jer su se neki od njih tu nastanili s obiteljima. Stradalnike Hrvate koje možemo svrstati u grupu stradalnika iz drugih krajeva navest ćemo kao zasebni dio, opet, dakako, samo koji su upisani u trebinjske župne knjige. Naravno, ne uvodimo ih u statistike stradalnika.

BRUSMAN TEODOR, Nijemac, rodio se u Trebinju gdje je oženjen i živio do listopada 1944. kad su ga strijeljali partizani.

FREIDL KARLO, rodio se 26. veljače 1917. u Njemačkoj a živio sa ženom Terecijom u Trebinju kao zdravstveni radnik. Zaklali su ga 26. travnja 1944. kao ranjenika na putu u Dubrovnik iza Dražindola u kolima Crvenog križa. Pokopan je idućeg dana u Trebinju.

 JESKE AUGUST, rodio se 13. veljače 1911. u Gross- Ardeu. Kao njemački časnik ubijen je kod Petrovića (Šuma) i pokopan 6. lipnja 1944. u Trebinju.

KEHRER BALTASAR rodio se 12. svibnja 1923. u Krananu, (Bruchtal). Kao njemački vojnik je ubijen 5. lipnja 1944.  kod Petrovića (Šuma).

LEBL HUBERT, rodio se 28. listopada 1916. u Beču a u Trebinju bio sa ženom Trierom kao vojnik pri sanitetu. Zaklali su ga 26. travnja 1944. kao ranjenika na putu za Dubrovnik iza Dražindola u kolima Crvenog križa. Pokopan je u Trebinju.

MAUR LEOPLOD, rodio se 12. studenog 1916 u Gross – Rondsehu, (Ober Sehlesien), evangelik, žena mu se zvala llse. Ubijen je 5. lipnja 1944. kod Petrovića (Suma) a pokopan u Trebinju.

 OTT EDUARD (Eduardov i Amalije r. Marotti), rodio se 1942. u Trebinju. Otac mu je bio glazbenik. Umro je 21. lipnja 1943. od rikavca i upale pluća, jer nisu postojali uvjeti za izlječenje zbog ratnih okolnosti.

ŠKARPE KURT (Fridrichov), rodio se 22. srpnja 1923. u mjestu Derdirgenu (Wittenberg), ubijen je  6. travnja 1944. poviše Lastve kod Trebinja.

WEINHOLD HERIZ, rodio se 30. kolovoza 1914. u Dresdenu. Žena mu je bila Marija Randolf. Zaklali su ga 26. travnja 1944. kao ranjenika na putu u Dubrovnik iza Dražindola u kolima Crvenog križa. Pokopan je u Trebinju.

KIŠ VLARINI (Mihajlov i Marije r. Torma), rodio se 1919. u Šidu a bio u Trebinju. Ubijen je 31, srpnja 1941, poviše Starog Slanog.

MARASINK SILVESTER (Tanasijev i Marije r. Horvatinović), rodio se o. 1887. u Poljskoj a u Trebinju živio kao domobranski i oružnički narednik. Ubili su ga 13. prosinca 1941, između Konjskoga i Bogojevića sela.

TUCHERER BELA-IVAN-RUDOLF (Alojzijev i Katarine r. Triedrih) rodio se 25. srpnja. 1878. u Herkulovim Kupkama (Orlava, Rumunjska), Živio je kao strojovođa u Kastelu ( Trebinje stari grad). Pokopala ga Gradska općina.

GRINO (?) TEODOR, Talijan. Živio je u Trebinju do 12. kolovoza 1944. kada ga je ubila partizanska straža jer nije stao na zapovijed “Stoj!”

BAJT FRANJO (Ivanov i Marije Ane r. Mugerli). Rodio se 2. travnja 1892. u mjestu Lig u Sloveniji, a živio u Trebinju, Sa ženom Francikom (r. Brešček) imao je 3 sina. Umro je u ratnim okolnostima 1, prosinca 1944. u Trebinju jer se nije mogao liječiti.

BARBIĆ ANTON – TONĆI (Stipin). Nestao u Drugom svjet­skom ratu.

BATINA BOŠKO – Vlahić (N. i Mare r. Batina). Rodio se 1917. u Trebinju. Kao mladić stupio je u hrvatsku vojsku. Stradao je 1945. na Križnom putu.

BERIDZZA ANTUN (Miho- vilov i Roze r. Issufi). Rodio se 9. veljače 1924. u Trebinju kao sin gostioničara gdje je i živio. Ubili su ga 1945. partizani.

ČIHAK OSKAR, Čeh, (Marti- nov i Ane r. Jelavić). Rodio se oko 1894. u Trebinju. Ubili su ga kao neoženjena civila 1945. partizani u Zagrebu.

ČOTI JULIJAN (Đurin i Mag­dalene r. Jelandin), Rodio se 12. travnja 1908. u Zenici. Kao željez­ničkog nadzornika odveli su ga četnici u ožujku ili travnju 1943. s Huma i ubili. (Tijelo mu je ekshumirano 4. studenog 1943. i prevezeno u Sarajevo.)

Divković Mijo Rodio se 1922. u Trebinju, ubijen na Križnom putu..

FERLETIĆ STANA r. Tokić. Rodila se 28. svibnja 1877. u Mo­staru. S mužem Franjom nije imala djece. Ubijena je na starom mostu iznad Trebmja. (U Stanju duša u opasci “smrt” piše samo: “Arslanagića most”.)

HMELIČEK FRANJO. Rodio se 1886. te kao kovač živio u Trebi­nju i sa ženom Maricom (r. Mogovan) imao je kćer. Nestao je 1945.

HRŠAK STJEPAN (Gabrije- lov i Vincentie r. Spiletak). Rodio se 5. veljače 1888. u Trebinju. Tu su ga 29. lipnja 1945. partizani ubili.

KEŽIĆ JURE (Matin i Kate r. Marević). Rodio se 8. rujna 1905. u selu Pasičina (Opuzen). Sa ženom Ankom (r. Ledić) nije imao djece. U Trebinju je imao “Foto umjetnički atelje – zavod za povećanje slika JURAJ KEŽIĆ Trebinje. Bio je u zatvoru u Dubrovniku i u Trebinju. Ubili su ga partizani 31, prosinca 1944. u Trebinju.

KISIĆ NIKOLA (Kristin i Cvijete r. Supić). Rodio se 20. svib­nja 1896. u Trebinju. Sa ženom Katicom (r, Ledić) imao je 2 kćeri. Završio je trgovačku Školu u Trebinju i radio kao poštanski či­novnik. U I. svjetskom ratu je ostao bez, lijeve potkoljenice. Ubili su ga 1944, partizani u Trebinju zajedno s Ju rom Kežićem i župnikom don Marijanom Vujnovićem.

KNEGO JAROSLAV VJEKOSLAV – ANTONIUS (Pet­rov i Marije r. Kristović). Rodio se 26. veljače 1918. u Trebinju. Kao mladića ubili su ga partizani 26. studenog 1944. u Trebinju.

KOGOJ ERNEST (Ivanov i Viče r. N ). Rodio se 18. kolovoza 1878. u Šibeniku a kao civil živio u Trebinju sa ženom Domenikom Kakarigji. Ubijen je 1945. u Trebinju.

KOLIĆ VLAHO (Božin i Nike r. Lučić). Rodio se 29. ožujka 1922. u Trebinju. Kao mladić stupio je u hrvatsku vojsku. Zarobljen je 1945. U Za­grebu se rastao s bratom i nestao na Kriižom putu prema Osijeku.

KRAJC JOSIP (Leov i Marije r. Muller). Rodio se oko 1915. u Pleternici, a živio sa ženom u Trebinju. Ubijen je 31. srpnja 1941. poviše Starog Slanog.

KRISTIĆ IVO (Matin i Ane r. Seko). Rodio se 1. kolovoza 1916. Nestao na Križnom putu..

KRISTIĆ PASKO (Matin i Ane r. Seko). Rodio se 5. svibnja 1907. Bio je u oružnik u Trebinju. Ubili su ga partizani.

KRIŽANIĆ STJEPAN (Stje- panov). Rodio se 2. veljače 1913. u Trebinju. Kao mladić bio je prosvjetni radnik i nestao u ratu.

KRNJAĆ ANTUN (Matin i Ane r. Škrabalo). Rodio se 27. kolovoza 1923. u Trebinju. Ubili su ga partizani 1945. na motoru po ulasku u Zagreb.

KUROLT MARIJA r. Šutić, rodom iz Dubrovnika, žena Ivana Kurolta. Rodila se 17. rujna 1875. Ubijena.

KUŽIĆ ANTE. Rodio se u Kuni na Pelješcu a živio je u Trebinju. Početkom rata otišao je u Zagreb i o njemu se više ništa ne zna.

LAUC NIKOLA (Andrijin i Ive r. Pavlović). Rodio se 6. prosinca 1908. u Studencima (Ljubuški). Sa ženom Dragicom (r. Miloslavić) imao je 2 djece. Bio je domobran u Zagrebu. Zarobljen je 1945, u povlačenju i posljednji put viđen u Dravogradu. Nestao na Križnom putu,

LEDIĆ LUKA (Antin i Marije r. Perija). Rodio se 19, listopada 1904. u Trebinju. Sa ženom Zorkom nije imao djece, Vjerojatno je za­vršio trgovačku Školu. Bio je či­novnik u Šipadu u Drvaru gdje su ga 19. studenog 1941. ubijen kao civil.

LEDIĆ ZVONIMIR (Antin i Marije r. Perija). Rodio se 29. ožuj­ka 1909. u Trebinju. Nije mogao dobiti posao u Trebinju pa je kao mladić s dvojicom braće otišao u Drvar gdje se zaposlio u Šipadu. Ubijen

LUČIĆ STJEPO (Vlahin i Marge r. Kelez). Rodio se 29. listopada 1905. u Trebinju (Zasad). Kao oružnik službovao je u Grđevcima kod Bjelovara. Kad su partizani 1944. napali postaju ubijen.

LUČIĆ VLAHO (Ivin i Vice r. Sambrailo). Rodio se 31. listopada 1924, u Trebinju. Kao mladić živio je u Trebinju. Nijemci su ga mobilizirali, te je ubijen 1944. kod Stoca.

MAŠIĆ STJEPAN – STIPE (Lukin i Marijin?). Rodio se 1922. u Trebinju. Završio je srednju školu (gimnaziju) u Tre­binju i otišao 1940. na studije u Zagreb odakle se nije vratio. (Po pri­čanju njegova brata Bože otišli su 1942. u Vinkovce i on je nestao.)

MILOSLAVIĆ SLAVKA – ANKA (Stjepanova i Frane r. Selak). Rodila se 24. siječnja 1923. u Trebinju. Prešla je u Zagreb u ožujku 1945. i bila do povlačenja prema Sloveniji te ne­stala na Križnom putu.

MLAĐENOVIĆ MATO (Ivin i Jele r. Puhara iz Lovorna). Rodio se 4. kolovoza 1911. u Trebinju. Kao mladić je 1942. pošao u Leotar da traži stoku. Uhvatili su ga mjesni četnici, mučili su ga na najgroznije način

MLAĐENOVIĆ PERO (Ivin i Jele r. Puhara). Rodio se 6. svibnja 1908. u Trebinju. Zarobili su ga četnici, ali došao je kući i umro kod kuće od zatvorskih posljedica.

NALBANI PETAR – VLAHO (Andrin i Tonke r. Knezović). Rodio se 31. siječnja 1921. u Trebinju (Krš) u susjedstvu časnih sestara franjevki. Ubijen na Križnom putu..

RADIĆ MIRO (Nikolin i Ane r. Urjević). Rodio se 17. kolovoza 1917. u Trebinju, gdje je završio srednju školu, kasnije i vojnu akademiju i stekao čin poručnika. Služio je u vojsci Kraljevine Jugo­slavije u vojnom okrugu Trebinje. Oženio se u ratu (sestrom Stipe Mato). Nestao na Križnom putu.

RADIĆ NIKOLA – ANTUNNino (Nikolin i Ane r. Urjević). Rodio se 14. lipnja 1920. u Trebinju. Završio je gimnaziju u Trebinju i kao mladić otišao na studij u Zagreb gdje je doživio kraj rata ali su ga ubili partizani.

RAIĆ MIRKO (Mirkov i Milke r. Raič). Rodio se 18. srpnja 1909. u Trebinju, gdje je živio kao civil te 1945. nestao.

RASTEGORAC SLAVKO (Jozin i Bože r. Lučić). Rodio se 30. lipnja 1928. u Trebinju. Bio je đak kad su partizani u listopadu 1944. ušli u Trebinje. Mobilizirali su ga i poginuo je 1945. u borbi na Ivan planini. Ubili su ga partizani s leđa, dovezen je u Trebinje i pokopan. (S njim je odveden i Ivan Roubic koji je s još jednim Hrvatom dobio od zapovjedništva pismo da nosi u jedinicu. Otvorili su ga i pročitali “Ubijte ih”. Pobjegli su i preživjeli rat a Slavko je dobio metak u leda.)

RASTEGORAC ZVONKO (Jozin i Bože r. Lučić). Rodio se 4. veljače 1921. u Trebinju. Oženio se i živio u Zagrebu, gdje je stupio u hrvatsku vojsku. Zarobili su ga 1945. i na kamionu odvezli u nepoznatom pravcu i ubili negdje na Križnom putu.

SEKO IVICA (Mihin i Rad- mile r. Mihajlović). Rodio se 22. prosinca 1925. u Trebinju. Kao mladića su ga partizani ubili na Križnom putu kod Zidanog Mostar. (Njegovo ubojstvo je gledao Adi I Resulović iz Trebinja.)

SEKO MIHOVIL – MIHO (Ivanov i Nike r. Mlađenović). Rodio se 2. rujna 1906. u Trebinju. Tri se puta ženio (N. r. Mihaljević, Kristina r. Labalo i Magdalena r. Bego). Premje­šten je u Stolac kao poštanski službenik 1938. i bio upravnik pošte. Početkom rata prešao je u Mostar za upravnika telefonske centrale te u Sarajevo. Odatle je 1945. otišao za Zagreb, gdje je unaprijeđen. U povlačenju se 1945. rastao od kćeri na putu Zidani Most – Maribor, Zarobljen je i (sa sinom Ivicom) stradao na Križnom putu već prije Maribora.

SOLDATIĆ JOZO  Rodio se 1923. u Trebinju te kao mladić stupio u domobrane i nestao u ratu.

SOLDATIĆ MIHO, nestao na Križnom putu.

SOLDATIĆ STANKO (Stojanov i Jele r. Šepac), Rodio se 6. studenog 1915. u Trebinju. Nestao na Križnom putu.

SRINČIĆ JOSIP (Maksimi- lijanov i Paule r. Vlaušić). Rodio se 27. ožujka 1915. u Trebinju. Imao je 3 djece. Bio je satnik u Sarajevu  pri sanitetu. Koncem 1944. dospio  je u zatvor u Mostaru. Očekivalo se da će biti pomilovan od osude na vješanje 1946. pa je pomagao pri radu u ambulanti, ali je žalba odbijena (s potpisom dr. Ivana Ribara). Ubijen u pobuni zatvorenika. (Jedan dan partiza­ni su pjevali, a to je bio znak da će uvečer ubijati. Zatvorenici su se pobunili i u općoj pobuni Josip je udaren ašovom po glavi i glava mu je rasječena. Umro je u mukama, kako je ispričao očevidac Safet Sarić u zatvoru u Zenici Ratku Vlajki.)

SRINČIĆ PETROMILA- SLAVKA (Hugina i Cvijete r. Telonić). Rodila se 24. travnja 1924. u Trebinju. Radila je kao službenica. Ubijena je 1944, u Mostaru.

ŠKERO VICE (Maričin). Ro­dio se 15. lipnja 1943. u Trebinju, gdje je 30. listopada 1945.ubijen izgladnjivanjem.

ŠUTIĆ IVO (Ivin i Katarine r. Račić). Rodio se 17. rujna 1910. u Trebinju. Sa že­nom Katicom (r. Tiljak) nije imao djece. Završio je u Trebinju malu maturu, a gim­naziju u Dubrov­niku te pravo u Zagrebu. Bio je pričuvni domo­branski natporučnik u Sarajevu i poginuo 1944. u skloništu sa su­prugom (i još 200 osoba) prigodom savezničkog zračnog napada. Otkopavao sam ih – kaže Ratko Vlajki – s domobranima i našao njihova tijela, prevezao ih i sahranio na Boninovu u Dubrovniku u grobu Ive Šutiča”.)

ŠUTIĆ KATICA, r. Tiljak. Vjenčala se s mužem Ivom u Sarajevu 25. ožujka 1943. ali nisu imali djece. Bila je ekonomistica i radila u sudu u Sarajevu. Pokopana je sa suprugom na groblju Bonino- vo u Dubrovniku 1944. nakon što su skupa poginuli 1944. u Bratinskoj Blagajni pri savezničkom zrač­nom napadu. (Katica je sestra žene generala Vlade Metikoša.)

ŠUTIĆ PERO (Ivin i Katice r. Račić). Rodio se 27. ožujka 1903. u Trebinju. Završio je u Trebinju malu maturu te trgovačku akade­miju u Dubrovni­ku i radio u obiteljskoj trgo­vačkoj radnji, U Nikšiću je 1940. otvorio velepro­daju. Služio je vojsku Kraljevine Jugoslavije u Sarajevu u logističkoj postrojbi. Bio je časnik. Raspadom Jugoslavije vratio se s albanske granice u Trebinje gdje je živio do srpnja 1944. kad je upućen u pričuvu u Banjaluku, Tu su ga nenaoružana zarobili i ubili parti­zani . (Pukovnik Josip Klobučar pričao je kako je ušla grupa partizana u školu, izveli su Peru, prepoznao ga je Trebinjac Srbin Ratko Miljković To je potvrdio major Jože Bertok koji je bio oficir u Trebinju, pa je poznavao Peru i Ratka. Vlast FNRJ proglasila  je Peru ratnim zločincem i oduzela 1/6 Šutića dobra. Brat Niko Šutić živio je Nantesu, protestirao je kod jugoslavenske ambasade, odgovorila mu je da ne treba sumnjati u odluku jugoslavenske vlasti.)

TOPIĆ DRAGO  Kao mladić živio je u Trebinju, gdje mu je otac bio upravnik šumarskog dobra od uspostave NDH. Stradao na Križnom putu..

VENIER IVO (Ivanov i Stane r. Kelez). Rodio se 4. kolovoza 1913. u Trebinju. Kao mladić završio je u Tre­binju nižu gimna­ziju i zubotehničku školu. Držao je u svojoj kući zu­barsku ambulantu. Proglašenjem NDH otišao je u domobrane i vršio službu zubara u vojnoj bolnici u Vinkovcima. Dolaskom partizana povukao se u Đakovo i tu je ostao do 16. travnja 1945. Njegov zapo­vjednik dr. Nikola Klem nagovorio ga je da se predaju partizanima koji SU ga ubili u Ruševu. (Partizani su poubijali ranjenike i bolesnike koji su ležali u krevetima. Ivu i ostalo osoblje poveli su oko 40 km u Ruševo. Tu su izveli dr. Klema i tukli. Ivo je uspio prsten i vrijednosti iz džepova dati kumi i ženi dr. Klema koja ih je predala sestri Anki i rekla da je Ivo samo rekao: “Uh, nisam se nadao ovakvom postupku/” Muškarce su odvojili od žena te ih odveli i ubili u Ruševu, gdje ih je oko 40 pokopanu u zajedničku grobnicu.)

ŽERAVICA PERO (Kristin i Nike r. Kolić). Rodio se 4. studenog 1910. u Trebinju. Sa ženom Lučom (r. Banović) imao je sina. Stupio je u domobrane, Tijekom rata njemač­kom zapovjedništvu u Trebinje došla je obavijest da je Pero u partizanima* pa su mu tražili ženu i dijete koji su uspjeli pobjeći u Crnu Goru. Međutim, partizani su zarobi­li cijelu satniju negdje u Banatu i poubijali. Spasila su se samo dvo­jica koji su posvjedočili o njegovu stradanju. Domalo mu je stradala i žena od zmijskog ujeda. (Vjerojatno zbog progona žene i djeteta partizanske su vlasti Peru proglasile borcem, posmrtno ga odlikovali i stavili mu ime na spomenik. Majka je protestirala, nije htjela uzeti odličje, ni boračku mirovinu.)

Poznati stradalnici Hrvati iz drugih područja, upisani u župske knjige

Broj ovih stradalnika je neusporedivo veći, prema autentičnim svjedo­čenjima očevidaca i preživjelih stradalnika radi se o mnogo zarobljenih domobrana i civila koji su bezimeni ubačeni u razne jame trebinjsko- bilećko-gatačkog područja te vjerojatno o desetcima tisuća onih koji su ovamo dovodeni transportima u vlakovima i na kamionima te bacani u jame ovog područja. Ovdje navodimo samo umalo zanemarivi broj, tj. samo one hrvatske stradalnike na ovom području koji su evidentirani u trebinjskim župnim knjigama.

BRDAR STIPE Rodio se oko 1917, u Zabršču a bio u Bileći te služio kao oružnički razvodnik na Plani. Ubijen je 28. kolovoza 1941..

KANRIĆ IVAN (Tomin i Marije r. Tomić). Rodio se 1916, u Lovičiću (Slavonski Brod). Bio je domobran u Bileći te ubijen 30, srpnja 1941 na Plani a pokopan u Bileći.

MATAJIĆ LUKA (Lukin i Marije r. N), Rodio se u Sibinju ( Slavonski Brod). Ubijen 26. srpnja 1941. na Mekoj Grudi kod Bileće gdje je pokopan,

VREKALOVIĆ MIRKO  Ro­dio se 1915. u Gradini (Virovitica). Ubijen 31. srpnja 1941. kod Bileće gdje je i pokopan.

Srijemse Andrija (Perin i Jele r. N.). Rodio se u Brošini. Ubijen14. travnja 1942.

BOHR JOSIP (Josipov i Francike r. Telarić). Rodio se 13. ožujka 1915. u Vinkovcima, a bio u Trebinju domobran. Ubijen je na Rikalu kod Trebinja.

BUDER STJEPAN (Lukin i Marije r. N.). Rodio se 1919. u Ljaškovacu (Ivanec, Hrvatska). Ubijen je 20. lipnja 1941. kao domo­bran  u okolici Trebinja.

BUVINIĆ PETAR (Ivanov i Antice r. Balić). Rodio se oko 1923. u Pučišću (Brač). Partizani su ga zarobili i ubili 14. rujna 1943. u Trebinju.

ČELAR ELENFERIJE  Ro­dio se oko 1906. u Šibeniku a bio bojnik u Trebinju. Poginuo je 27. kolovoza 1941. u borbi protiv četnika kod Moska.

ČUPIĆ MATO  Rodom iz Konavala. Bio je ugostitelj u Trebinju. Vozio se vlakom 1942. u Konavle. Četnici su prekinuli prugu između Taleže i Huma. izveli su Matu i ubili sy ga.

DETELJ ANTUN (Jakovljev i Jele r. N.). Rodio se u Tuhovecu (Varaždin). Bio je u Trebinju domo­bran. Ubijen je 27. kolovoza 1941 u okolici Trebinja.

DUKARIĆ AUGUST (Jurjev i Dore r. Visić). Rodio se oko 1919. u Bednjici (Ivanec, Hrvatska). Bio je u Trebinju pričuvni razvodnik. Uto­pio se 9. lipnja 1943. u rijeci Trebišnjici.

GEGOVAN NIKOLA (Niko- lin), pokopan je 26. kolovoza 1944. na vojnom groblju u Trebinju.

GRGIĆ NIKO (Ilijin i Luce r. Lavrić). Rodio se 12. lipnja 1922. u mjestu Bruj (Zgošća) a bio u Trebinju. ubijen 6. travnja 1944. kod Trebinja.

HAUPLER FRANJO (Franjin i Ane r. Millik). Rodio se 10. travnja 1918. u Sv. Apolonij, općina Sudeti a ubijen je 29. ožujka 1944. na Rikali, kota 943.

HERCEG ANTE (Gabrin i Ive r. Petrušić). Rodio se 4. lipnja 1921. u Crvenom Grmu (Ljubuški). Bio je u njemačkoj vojsci a služio u Trebi­nju. Ubijen na Rikali. Pokopan je 6. travnja 1944. u Trebinju.

HRŽENJAK JOSIP (Andrin i Pepe r. Baličević). Rodio se 1914. u Maruševcu (Ivanec, Hrvatska) a bio u Trebinju u domobranskoj pričuvi. Ubijen je 11. veljače 1944. kod Trebinja.

JAKOBOVIĆ FILIP Rodio se u mjestu Imrevcima (Požega) a bio u Trebinju kao domobran. Ubijen je 1941. u Starom Slanom. Pokopan je 6. kolovoza 1941. u Trebinju.

KOLOBARIĆ MARKO (Antin). Ubijen je 10. rujna 1944. u Trebinju.

KOSELER FRANJO (Tomin). Ubijen je 1944. u Trebinju.

KRAMOVIĆ MATO  Rodio se Staroj Suboski (Novska). Bio je u Trebinju domobran. Ubijen je 31. srpnja 1941. poviše Starog Slanog.

KUČKO JOSIP (Vjekoslavov i Amalije r. Jurica). Rodio se 27. rujna 1917. u Sekirišću (Krapina). Ubijen 23. srpnja 1944. u Trebišnjici kod Trebinja.

KUMIČIĆ ANTUN (Mihin i Amalije r. Spiletak). Rodio se 26. veljače 1916. u Sustjepanu (Dub­rovnik). Bio je u Trebinju domo­branski pješački poručnik. Ubijen 13. veljače 1942. u vlaku između Duži i Volujca kod Trebinja a pokopan je u Sustjepanu.

KUREŠIĆ VJEKOSLAV   Rodio se oko 1904. u Selnicam (Dubica). Bio je vodnik u oružničkoj postaji u Lastvi, gdje su ga 1. prosinca 1941, zarobili i strijeljali.

LATIN MIRKO  Bio je redar­stveni činovnik kotarske oblasti Trebtnje, Strijeljali su ga partizani u listopadu 1944. u Trebinju.

MAJIĆ MARKO (Marijanov). Rodio se 18. veljače 1922. u Prudu (Bos. Šamac). Ubijen23. srpnja 1944. na Rikalu.

MATKOVIĆ LUKA MARIJAN (Antin i Ive r. Brnas). Rodio se 27. ožujka 1908. u Podbablju (Imotski). Bio je u Trebinju domobran. Ubijen je 15. ožujka 1944.

PEŠTI IVAN (Petrov i Eliza­bete r. Sić). Rodio se 1919. u Šidu. ubijen je kao domobran 31. srpnja 1941. kod Starog Slanog i pokopan u Trebinju.

PETRLIĆ JOSIP (Ivanov i Kate r. Plesa). Rodio se 17. ožujka 1900. u Rasnljenima (Otočac). Kao oružničkog poručnika zarobili su ga i ubili 29. srpnja 1941.

POSAVEC DRAGUTIN (Đurin i Mare r. Ružić). Rodio se oko 1915. u mjestu Veliki Otok (Imbro- vec, Hrvatska). Bio je u Trebinju kao domobran i ubijen 27. kolovoza 1941. kod Moska.

POSLOMČER IVAN Rodio se u mjestu Berju (Ivanec, Hrvat­ska). Ubijen je 27. kolovoza 1941. u okolici Trebinja.

PRLIĆ VINKO (Stjepanov i Matije r. Pubunić ?). Rodio se 25. ožujka 1922. u Sovićima (Grude). U Trebinju je služio kao domobranski desetnik. Ubijen je 5. lipnja 1944.  kod Petrovića (Šuma) te pokopan u Trebinju.

TARIĆ DRAGO  Rodio se 1917. u Ružani (Brod). Žena mu je bila Karmila (r. Roščić). Ubijen je 29. ožujka 1944. na Rikalu i pokopan u Trebinju.

TISANIĆ ERO  Rodio se u Zaboku (Krapina). Ubijen je 27. kolovoza 1941. u okolici Trebinja. Prevezen je u Zabok i tamo pokopan.

TOMPER IVAN  Rodio se oko 1914. u Gornjem Visokom (Novi Marof). Ubijen je 11. ve­ljače 1944. kao pričuvni domobran­ski razvodnik na položaju kod Trebinja od granate i pokopan u Trebinju.

TRUMBELJA ANTE  Rodio se u Novigradu. Služio je u Trebinju kao domobran. Ubijen je 27. kolovoza 1941. kod Moska. Pokopan je u rodnom kraju.

TUK MATO (Augustov). Rodio se oko 1920, u Remetincu. Ubijen je kao domobran  5. veljače 1942.

VITEZ DRAGUTIN Bio je u Bileči kao domobran i ubijen u kolovozu 1944. Pokopan je 23. kolovoza 1944. u Trebinju.

VRAGOVIĆ NIKOLA (Aug­ustov i Matilde r. Grgurević). Rodio se 17. rujna 1919. u Polju (Krapi­na). Utopio se u Trebinju kao domobran 14. rujna 1943. u Trebišnjici i pokopan u Trebinju.

VUKOVAC VLAHO (Nikolin i Nike r. Jozović). Rodio se oko 1910. a ubijen 1941. negdje oko Trebinja. Pokopan je 30. kolovoza 1941. u Trebinju.

VUKOVIĆ MARKO  Rodio se 28. kolovoza 1920. u Saborskom (Ogulin). U Trebinju je bio domo­branski desetnik. Ubijen je 5. lipnja 1944. u Petrovića (Šuma) i pokopan u Trebinju.

Izvor: Stradanje Hrvata u istočnoj Hercegovini, Ivica Puljić, Stanislav Vukorep i Đuro Bender, Zagreb, 2001.

Uredništvo/komunistickizlocini.net

Oglasi

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s