Danijel Uvanović

• 

      Danijelov otac Ivan Uvanović došao je u pustinju Blaca na otoku Braču iz Poljica, iz Prika, i oženio Mariju, sestru don Nike Milićevića mlađeg. Niko mlađi je kao vrsni i školovani astronom održavao znanstvene veze s glasovitim astronomima od kojih su neki bili i u Blacima (prof. Graff, prof. Hillebrand, prof. Wolf, prof. Schwarzschild, prof. Baade). Ivan Uvanović otvorio je gostionicu u Trstu i tu su mu rođeni sinovi Danijel (1908.) i Dragutin (1910.). Kad je izbio Prvi svjetski rat, Marija se sa sinovima nastanila u Blacima kod svog strica don Nike Milićevića starijeg, inače strica don Nike Milićevića mlađeg, a njezin suprug Ivan bio je mobiliziran u austrijsku vojsku. Nakon rata su se preselili u Slavonski Brod, gdje ih je također uzdržavao majčin stric. Danijel je u Slavonskome Brodu pohađao gimnaziju, a kako mu je prijetilo isključenje iz škole zbog pjevanja podoknica, samoinicijativno je prešao u realnu gimnaziju u Križevcima, gdje je maturirao. Nakon toga je godine 1927. upisao studij matematike i fizike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Prateći najnoviju znanstvenu literaturu, Uvanović se nakon studija u astronomskom opservatoriju u Blacama na otoku Braču uspješno bavio znanstvenim radom. Radi prilika, koje su za vrijeme jugoslavenske kraljevske diktature vladale na Hrvatskom Sveučilištu, posvetio se novinarskom zvanju, ulažući u to mnogo truda, premda ga politika kao disciplina nije mnogo zanimala. Uvanović je uzdržavao svog brata Dragutina, koji je tek započeo studij prava na Pravnome fakultetu u Zagrebu, budući da njihov siromašni otac to nije mogao.

Poslije rata se sklonio u Rim, gdje je uhićen od britanske specijalne policije u Rimu 26. ožujka 1947., te izručen komunistima 27. travnja 1947. U Zagrebu je na montiranom procesu osuđen na smrtnu kaznu. Optužnicu je potpisao javni tužilac za grad Zagreb Vlado Ranogajec. Komunistički sud je donio montiranu ideološku presudu: “okrivljeni Danijel Uvanović se kažnjava kaznom smrti – strijeljanjem, trajnim gubitkom političkih i u Zakonu određenih građanskih prava i konfiskacijom imovine sa djelovanjem od 10. travnja 1947.” Prema zapisniku o izvršenju smrtne kazne, koji je sačinio odjel Unutrašnjih poslova pri Gradskom izvršnom odboru Zagreb, Odsjek za izvršenje kazni, “dana 30. siječnja 1948. godine u 1,00 sat izvršena je “kazna” streljanjem nad Uvanović Danijelom. Streljan je nakon nečovječnog mučenja, bez da je mrtvo tijelo ili podaci o biološkim ostacima ikada dani malom ostatku njegove preživljele obitelji.

Prije toga je već njegova supruga Uvanović (Ćubelić) Zlata također u montiranom sudskom procesu br. 369 od 10. srpnja 1945., osuđena na smrt. Izvršenje egzekucije bilo je istoga dana kada i montirana osuda, a što dovoljno govori koliko se komunistima žurilo!

Uvanović je bio nezaobilazna osoba znanstvenih gibanja tridesetih godina XX. stoljeća u Hrvatskoj. U svojim tekstovima u Hrvatskoj straži pratio je sve znanstvene događaje u Hrvatskoj i pružao dobar, često i jedini, uvid u sve što se tada događalo. Bio je izvrsno informiran o znanstvenim zbivanjima toga doba u svijetu i o tome je temeljito obavještavao hrvatsku javnost. Bio je iznimno nadaren i vrlo široko obrazovan.

Naposljetku treba istaknuti da se Uvanović u hrvatskoj literaturi u doba komunističke vlasti bio spominjao potpuno jednostrano. Ako ga se spominjalo, isticalo ga se kao protivnika marksističkih stavova. No idealistički su mislioci tridesetih godina XX. stoljeća u Hrvatskoj imali važnu ulogu, i to ne podređenu dijalektičkom materijalizmu, kako su tvrdili marksisti. Uvanovića su dijalektički materijalisti smatrali natražnjakom, i to zato što je zastupao idealizam i katoličku filozofiju.

Danijel Uvanović je objelodanio niz rasprava naučnoga karaktera, koje su u ono vrijeme pobudile osobit interes. U Indiji je Uvanovićeva oštra kritika Einsteinove teorije relativnosti izazvala velike polemike. Njegovu raspravu o Einsteinovoj teoriji jednom je zgodom citirao sam Mahatma Gandhi.”

Izvor: Branko Hanžek, Fizičar i publicist Danijel Uvanović – prilog znanstvenom i političkom životopisu s bibliografijom radova, Zagreb, 2011.

Uredništvo/komunistickizlocini.net