LOGOR DANICA NAKON SVIBNJA 1945. POD TITOVIM REŽIMOM, NASTAVIO S RADOM (Logoraše je jela noć, a ne sudske odluke!)

   

Logor Danica

Logor Danica nakon 1945
Danica tvornica kemijskih proizvoda, kasnije logor NDH, pa logor Titovog režima!

     Što je i gdje je Danica? Današnji naziv Danica često upućuje na ime Mesne industrije, dislocirane podalje od Koprivnice. Danica je ustvari prvotno bio naziv Tvornice kemijskih proizvoda koja je sagrađena početkom 20. stoljeća (1907.), oko 3 km sjeverno od Koprivnice, u blizini željezničke pruge Koprivnica – Botovo – Gyekenyes te je s njom bila spojena direktnim kolosijekom. Tada je to bila jedna od najvećih i najmodernijih tvornica u zemlji, a radila je do pred sam Drugi svjetski rat kada je propala. Ostali su samo napušteni objekti i postojeći željeznički kolosjek.

Klikni ”sviđa mi se” podrži komunistickizlocini.net

Da bi ušli u Koprivnicu mora se proći ispod Podravske pruge, nedaleko poznate „Podravke“. Kada bi nastavili prema sjeveru, došli bi do područja koje svi znaju kao Danica. U literaturi najčešće nailazimo na podatak da je Danica kod Koprivnice bila prvi logor u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj a koji je komunistički režim nastavio koristiti kao logor za vojnike i civile Križnog puta.

Dugi niz godina prešućivana je i činjenica da je završetkom rata i uspostavom komunističke vlasti opet profunkcionirao logor na “Danici”. Postoji i dokumentacija o njegovu radu nakon svibnja 1945., ali ona je još uvijek nedostupna istraživačima zbog činjenice da još ima živih ljudi koji su upravljali logorom nakon rata ili u njemu radili na nekoj dužnosti. Svjedočanstva upućuju na zaključak da je logor na “Danici” komunističkoj vlasti služio kao tranzitni logor budući da je Koprivnica bila jedna od postaja Križnog puta. Jedan od iskaza, do kojeg smo uspjeli doći, ali koji još treba provjeriti, govori o strahotama koje su se na “Danici” događale i nakon rata.

Taj je iskaz u emigraciji dao bivši partizan koji je bio na “Danici” nakon rata i zatim s obitelji emigrirao. Kazao je: “U koncentracionom logoru Danica kod Koprivnice poubijano je u vremenu od 1. VI. 1945. do 1. I. 1946. oko 10.000 hrvatskih, njemačkih i ukrajinskih ratnih zarobljenika, isto tako iznemoglih i pretučenih. Jela ih je noć, a ne sudske odluke! Kosti im počivaju oko samih zidina logora…”. Sve ovakve iskaze treba, međutim, uzeti vrlo oprezno. Dokumenti, naime, pokazuju da su mnogi logoraši koji su bili transportirani dalje u druga mjesta i nisu se više vraćali (kao što je slučaj s logorašima “Danice”) u iskazima preživjelih logoraša naznačeni kao da su ubijeni tu u logoru.

Povjesničari koji se bave ovom problematikom mišljenja su da je teško utvrditi broj ljudi koji su ubijeni na “Danici” nakon rata. Sigurno je da je logor postojao, odnosno da je ponovno profunkcionirao, te da su gradske vlasti pri kasnijim otkopavanjima naišle na leševe kraj kojih su bile domobranske i  njemačke odore.

Nakon toga su iskapanja zaustavljena. Jedno od tih mjesta gdje su nađeni leševi tih žrtava jest i sadašnje “Podravkino” parkiralište uz same ostatke logora.

Koliko se za sada može zaključiti, logor na “Danici” zacijelo je u prvom redu služio za deportaciju hrvatskih, njemačkih, ukrajinskih i drugih zarobljenika u ruske gulage, pretežito diljem Sibira, odakle se gotovo nitko više nije vratio. Vjerojatno su neki zarobljenici ubijani na samom području logora, a drugi pak na putu prema granici s Mađarskom.

Kolone za egzekuciju stizale iz smjera Bleiburga preko Maribora i Varaždina

Kolone koje su prolazile kroz Koprivnicu stizale su preko Varaždina iz Maribora. Postoje mnogobrojna svjedočanstva o ubijanjima zarobljenika i na putu kroz Podravinu, kao i o njihovu zlostavljanju. Primjerice, prema tim svjedočanstvima, u Cvetkovcu, na putu prema Koprivnici, bio je logor za zarobljenu vojsku NDH iz kojeg su, tako kažu svjedoci, zarobljenici odvođeni na likvidacije u Veliki Poganac i u Segovinu (južno od Ludbrega).

Komisija za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava Sabora Republike Hrvatske u svojem Izvješću o radu od osnutka (11. veljače 1992.) do rujna 1999. godine, koje je u Hrvatskom saboru predstavljeno u listopadu 1999., nakon čega je uslijedila javna žučna polemika, iznijela je i dotadašnje spoznaje o masovnim grobnicama na području današnje Koprivničko-križevačke županije, mahom nastale nakon završetka rata u mirnodopsko vrijeme.

Izvješće je načinjeno na temelju oko 4 500 do tada zaprimljenih svjedočanstava koje je prikupilo u siječnju 1997. osnovano Komisijino Istraživačko središte Koprivnica pod vodstvom Stjepana Vrbana. Komisija je također do rujna 1999. evidentirala 2 448 ratnih i poratnih žrtava na koprivničkom području. No to ni izdaleka nije konačan broj. Komisija je, međutim, u međuvremenu ukinuta, pa će konačnu riječ o tome dati povjesničari.

Izvori: Narod.hr

Gradski portal Đurđevca

Uredništvo/komunistickizlocini.net

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s