Zvonimir Remeta

• 

  O velikom hrvatskom književniku dr. Zvonimiru Remeti, rođenom Ljubušaku iz Klobuka, mlađi naraštaji malo znaju, isključivo što njegov rad i književno djelo komunistički režim nije želio pokazati hrvatskoj javnosti. Dr.Zvonimir Remeta rođen je 12. prosinca 1909. godine, u Klobuku kraj Ljubuškog. Gimnaziju je završio u Travniku a studij prava u Zagrebu gdje je i doktorirao 1933. Službovao je kao pravnik-sudac u Mostaru, Visokom i Smederevskoj Palanci. Dočekavši rat u Hrvatskoj vojsci uhvaćen je i zatvoren.

Osuđen je na smrt u Trogiru ali je pomilovan nakon protesta mnogobrojne sirotinje kojoj je pomogao. Iz zatvora je pušten tek 1960. godine, nakon 15 godina, ali narušeno zdravlje i slomljena psiha nisu mu više dali drugu priliku niti pravo na novi život. Umro je četiri godine poslije, pao u zaborav, ostavivši za sobom više neobjavljenih nego objavljenih djela.

Zadnje godine života proveo je u Metkoviću kao i u Sarajevu gdje je i pokopan. U književnosti se javio još kao gimnazijalac pjesmama u Travničkome đačkom listu “Nadi”. Nakon toga objavljuje kratke proze u:”Hrvatskoj prosvjeti”, “Luci”, “Hrvatskoj straži”, “Hrvatskoj reviji” i drugdje. Vrhunac svoga književnog stvaranja doživljava u vrijeme drugog svjetskog rata kada objavljuje tri romana:”Grieh”, “Tako svršava” i “Sentimentalna reportaža”.

U tome vremenu koje nimalo nije pogodovalo umjetničkom stvaralaštvu njegova djela ipak bivaju nagrađena najvišim državnim nagradama za roman 1943 i 1944 godine. Prvijenac “Grieh (1942) naznačio je osnovnu problematiku koja je poslije samo neznatno varirala: ponori duše, etičke dileme, pitanje odgovornosti za počinjene postupke, mogućnost katarze, čežnja za čistoćom i harmonijom.

Poput Dostojevskog, na koga se povremeno snažno naslanja, Remeta je analitik disharmonije u čovjeku i međuljudskim odnosima. Njegova je pozicija u biti moralistička, a izlaz i rješenja traži u vjeri i kršćanskoj etici. Težište romana prebačeno je u potpunosti na psihološki i misaoni svijet karaktera, a jednostavna fabula služi tek kao sredstvo da se lik suoči s određenim etičkim problemom. U romanima “Tako svršava (1943) i “Sentimentalna reportaža (1944) tematizira se obiteljski kompleks, posebice nezdrav odnos između roditelja i djece. Radnja se disperzira a čitatelj s naporom ulazi u unutarnju dramu likova i složen psihološki mozaik.

Obiteljske nesreće različito motivirane, povod su za ispitivanje tajanstvenih strana ljudske prirode. Remeta pripada katoličkom krugu pisaca, sto se vidi i iz njegovih djela gdje je njegova pozicija u biti moralistička a izlaz uvijek traži u vjeri i krsćanskoj etici. Remetin stvaralački opus je opsežan ali nažalost mnoga od njegovih djela nikada nisu ugledala svijetlo dana.

Pod komunističkim režimom njegovo ime se nije smjelo ni spominjati a njegova djela su doživjela sudbinu svoga autora, bila su prognana iz hrvatske književnosti. Remeta je ponio svoj križ ali je i svoju obitelj opteretio teškim bremenom odgovornosti prema bogatoj, neobjavljenoj književnoj baštini koju im je ostavio.

Tek uspostavom neovisne Hrvatske 1995., odlukom Vlade Republike Hrvatske, Zvonimir Remeta proglašen je žrtvom jugoslavenskog komunističkoga političkog režima. Remeta dobiva status žrtve bivšeg režimskog sistema i njegova djela polako izlaze iz zaborava. Počinju se objavljivati, ponajprije zaslugom njegovog sina Marija. On je uspio sačuvati i uz pomoć “Matice Hrvatske” i još par nakladničkih kuća objaviti neke njegove dotada neobjavljene rukopise kao i ponovo tiskati neka njegova već objavljena djela, tako da danas iza Remete stoji impozantna brojka objavljenih naslova.

U planu je i izdavanje integralne zbirke Remetinih novela, pjesama i pripovijetki koje su ostale rasute po književnim i crkvenim časopisima ili do sada nisu objavljivane.

Još je dug put do potpune Remetine rehabilitacije i objavljivanja njegovog kompletnog opusa ali i ovo sto je do sad učinjeno je veliki korak u spašavanju od zaborava po mnogima jednog od najmarkantnijih hrvatskih pripovijedaoca i romanopisaca kojega su ne bez povoda nazivali hrvatskim Dostojevskim.

U anketi “Matice hrvatske”(studeni, 2004), Remeta je uvršten među dvadesetak najvećih Hrvatskih književnika 20 stoljeća.

Uredništvo/komunistickizlocini.net