U PARTIZANSKOM LOGORU SMRTI SLATINSKOM DRENOVCU PRONAĐENE 464 LUBANJE

Slatinski Drenovac – partizanski logor smrti

34984723_815517185312316_4158295354967588864_n
Komemoracija za ubijene hrvatske vojnike i civile u Slatinskom Drenovcu

    U vrijeme mučnoga 2. Svjetskog  rata 1942. god. partizanska vojska u Slatinskom Drenovcu osnovala  logor smrti „ u njega se  željelo staviti one ljude koji nisu bili po mjeri onih koji su ovaj logor otvorili“. Ovaj logor je postojao od 1942 pa do 1946. god.

Klikni ”sviđa mi se” podrži komunistickizlocini.net

Slatinski Drenovac radni je logor i veliko gubilište hrvatske vojske i civila osnovan krajem 1942. godine. U Drenovac su dovođeni zarobljeni hrvatski vojnici, ali i veliki broj civila koji nisu mislili kako je zahtijevala komunistička partija. Nakon određenog vremena provedenog na prisilnom radu, zarobljeni vojnici i civili su likvidirani, a na njihova mjesta su dovođeni novi. Spomen ploča žrtvama u Slatinskom Drenovcu podignuta je i posvećena 21. studenog 1998. godine kraj Crkve sv. Spasa u čijim su „katakombama“ pronađena 464 kostura i gomila zdrobljenih kostiju. Pretpostavlja se da je tu bilo oko 560 žrtava. Tu su ubijeni i župnici iz Orahovice, Slatine i Voćina.  Mnoge su lubanje imale prostrijelne rane, što potvrđuje da su likvidrane.  Partizani su u ovom logoru vršili stravična mučenja zarobljenika što je bilo vidljivo i na oštečenjima kostiju ubijenih žrtava.

Slatinski Drenovac spomen ploča
Spomen ploča žrtvama  podignuta 21. studenog 1998

U blizini se nalaze i masovna gubilišta Hrvata: Drenovački jarak,  Čačića  brdo i Jankovački potok. Istraživanja su potvrdila da su žrtve bili civili sa šireg područja Virovitičko-podravske županije, te mnogi Hrvati iz kolona Križnoga puta. Mnoge su lubanje imale prostrijelne rane što potvrđuje pretpostavke kako su ove žrtve likvidirane sa velike blizine.

Među ubijenima je više svećenika. Godine 1943. na montiranom sudu novog režima bez dokaza i procesa suđenja, bez prava na obranu gdje se samo izricala kazna na smrt bio je osuđen orahovački župnik Ivan Đanić, a sljedeće godine jednako tako po tom istom “sudu”, bio je osuđen na smrt i slatinski župnik Julije Bürger.

U nedalekom Voćinu 1943. ubijen je župnik Josip Martinac.

Ukupno je do završetka 2. svjetskog rata 8. svibnja 1945. od strane partizana ubijeno 23 svećenika Zagrebačke nadbiskupije, a do kraja 1949. komunističke vlasti ubile još 45-oricu  svećenika nadbiskupije (izvor: S. Kožul). Više o velikom stradanju hrvatskih civila i vojnika Slatine i slatinskog  kraja tijekom 2. svjetskog rata može se pročitati u knjizi Miroslava Gazde „Krvavi slatinski Uskrs“.

Ovaj kraj teško je stradao i u Domovinskom ratu i bio mjesto brojnih zločina slatinskih Srba nad Hrvatima: Četekovci, Balinci, Čojlug, Voćin i druga mjesta brojnih zločina nad Hrvatima slatinskog kraja.

Nakon 2. svjetskog rata komunističke vlasti novostvorene Jugoslavije naređuju uklanjanje  groblja i svih znakova po kojima bi se raspoznalo gdje su ona bila. Mnoga masovna gubilišta još uvijek nisu istražena, a u njima su još stotine tisuća nedužnih žrtava ogromnom većinom Hrvata.

Uredništvo/komunistickizlocini.net

One comment

  1. Hvala sto ste ovo objavili… Iz blizine moje Slatine… odakle su sa pijace gdje su ih ‘ulogorili’ izvlacili kamione nesretnika sa Kriznog puta i odvozili u Sl. Drenovac na klanje! Strasno!!! Danas je na mjestu logora podignuta nova Katolicka crkva… (Knjiga: “Slatina u vjetrovima povijesti’, Autor Dragutin Pelikan, Strana 137-146). Pocivali u miru svi nesretni stradali…

    Liked by 1 person

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s