KOMUNISTIČKE LAŽI O INDUSTRIJALIZACIJI HRVATSKE

Fotografija riječke rafinerije nafte oko 1930. godine

Fotografija riječke rafinerije nafte oko 1930. godine (izvor: Đekić, V., “Rafinerija nafte Rijeka – europski pionir u preradi crnog zlata”)

    Jedna od taktika brojnih domaćih socijalista, jugonostalgičara, titofila i sličnih je uvjeravanje ljudi oko sebe “kako je prije bilo bolje”, misleći pritom na razdoblje komunističke diktature u SFR Jugoslaviji.

Bez obzira na činjenice kako se zaista živilo “prije”, kako je taj sustav bio neefikasan i neodrživ, te koje sve posljedice tog sustava osjećamo i danas (a, iskreno, koliko smo se od njega uopće odmakli?), taj dosadni mit će teško umrijeti. Ovdje će mo navesti samo neke od boljih tekstova na koje smo naišli a koji su adresirali te pokušaje manipulacije:

Ekonomija Titove Jugoslavije: odlaganje neminovnog kraha (P. Rajšić)

Mit o zdravoj jugoslavenskoj ekonomiji (P. Rajšić)

Bolji život? Jugoslavija u brojkama (M. Holjevac)

Brojke koje razbijaju mit: Jugoslavija nije živjela od industrije (Budućnost je naša)

Jugoslavensko ekonomsko čudo (razbijanje mitova) (renesansa.wordpress.com)

U pravilu, usko vezan uz taj jugokomunistički mit “kako se prije živjelo bolje” je i svojevrsni “mit o postanku”, koji kaže kako je industrija u Hrvatskoj prije Drugog svjetskog rata bila nepostojeća, a onda su došli mudri komunistički centralni planeri s vizijom i pokrenuli konačno industrijalizaciju zemlje, te od zaostale poljoprivredno-sakupljačke zabiti stvorili industrijsku velesilu

Osim što bih ovim postom htjeli podsjetiti na te tekstove, s obzirom da su nešto starijeg datuma, pa da se ne izgube, htjeli bih dodati tome još popis samo dijela industrije koji je postojao u Hrvatskoj prije dolaska komunista na vlast. Popis  navodimo u nastavku po shemi: ime poduzeća, sjedište (godina osnutka).

 Belišće, Belišće (1884.)

Koestlin, Bjelovar (1905.)

Čakovečki mlinovi, Čakovec (1893.)

Čateks, Čakovec (1874.)

Međimurska trikotaža, Čakovec (1923.)

MTČ, Čakovec (1923.)

Vajda, Čakovec (1911.)

Belje, Darda (1911.)

Dalit, Daruvar (1905.)

Daruvarska pivovara, Daruvar (1893.)

Pamučna industrija, Duga Resa (1884.)

Dalmacija, Dugi Rat (1908.)

Đakovština, Đakovo (1921.)

DIK, Đurđenovac (1895.)

Karlovačka pivovara, Karlovac (1854.)

KIO, Karlovac (1903.)

Lola Ribar (osnovana pod imenom Tulić Mlin), Karlovac (1932.)

Cemex, Kaštela (1904.)

TOP, Kerestinec (1922.)

Podravka, Koprivnica (1934.)

Brodogradilište Kraljevica (1729.)

Mlinar, Križevci (1903.)

Cetina, Omiš (1930.)

Drava tvornica žigica, Osijek (1856.)

Kandit, Osijek (1920.)

Karolina, Osijek (1909.)

Osječka pivovara, Osijek (1856.)

Saponia, Osijek (1894.)

Tvornica šećera, Osijek (1905.)

Gavrilović, Petrinja (1690.)

IGM Ciglana, Petrinja (1920.)

Sardina, Postire (1907.)

Zvečevo, Požega (1921.)

Brionka, Pula (1942.)

Brodogradilište Uljanik, Pula (1856.)

Istra cement, Pula (1925.)

Brodogradilište 3. Maj (osnovano pod imenom Kvarnersko brodogradilište), Rijeka (1892.)

Torpedo, Rijeka (1853.)

Tvornica papira, Rijeka (1821.)

Viktor Lenac, Rijeka (1896.)

Mirna, Rovinj (1877.)

Tvornica duhana Rovinj, Rovinj (1872.)

Div tvornica vijaka, Samobor (1884.)

Segestica, Sisak (1918.)

Željezara Sisak, Sisak (1938.)

Ciglana IGM, Sladojevci (1900.)

Đuro Đaković (osnovana pod imenom Prva jugoslavenska tvornica vagona, stojeva i mostova), Slavonski Brod (1921.)

Brodosplit, Split (1931.)

TAL, Šibenik (1937.)

TEF, Šibenik (1897.)

Brodotrogir, Trogir (1922.)

Metalska industrija, Varaždin (1939.)

Mundus, Varaždin (1892.)

Varteks, Varaždin (1918.)

Jadranka, Vela Luka (1892.)

Zdenka, Veliki Zdenci (1897.)

Dilj, Vinkovci (1922.)

OPECO, Virovitica (1896.)

TVIN, Virovitica (1913.)

Pik, Vrbovec (1938.)

Borovo, Vukovar (1931.)

Maraska, Zadar (1768.)

Badel, Zagreb (1862.)

Cedevita, Zagreb (1929.)

Chromos, Zagreb (1920.)

Croatia osiguranje, Zagreb (1884.)

DTR, Zagreb (1914.)

Dukat, Zagreb (1912.)

Elka, Zagreb (1927.)

Franck, Zagreb (1892.)

Gradske pekare Klara, Zagreb (1909.)

Gredelj, Zagreb (1894.)

INA, Zagreb (1882.) *

Jadran, Zagreb (1930.)

Jamnica, Zagreb (1828.)

Katran, Zagreb (1890.)

Končar, Zagreb (1921.)

Kraš (osnovan pod nazivom Union), Zagreb (1911.)

Lipa Mill, Zagreb (1907.)

Medika, Zagreb (1922.)

Pastor, Zagreb (1930.)

Pliva, Zagreb (1921.)

Prvomajska, Zagreb (1936.)

TEŽ, Zagreb (1929.)

TOZ-Penkala, Zagreb (1937.)

Tvornica duhana, Zagreb (1817.)

Zagrebačka banka, Zagreb (1914.)

Zagrebačka pivovara, Zagreb (1892.)

Zvijezda ulje, Zagreb (1916.)

Karbon, Zaprešić (1932.)

itd…

Da, tako je. Končar, INA, Pliva, Gavrilović, Podravka, Đuro Đaković, Kraš, Varteks, Karlovačka pivovara, Zagrebačka pivovara, TDR, Dukat, Franck, Jamnica, Zvijezda, Zvečevo, Maraska, Uljanik, 3. Maj, Cedevita, TVIN, Gredelj, Badel, Saponia, Zdenka, Brodosplit, Koestlin, Pik Vrbovec… sve je to stvoreno već puno prije formiranja one druge Jugoslavije od strane privatnog kapitala, pa su kasnije jugokomunisti pokrali tijekom najveće pljačke ovih prostora u modernoj povijesti.

INA je zapravo nastala 1964. iz komunističkog Kombinata za naftu i plin, a koji je nastao krađom triju rafinerija: riječke (osnovana 1882.), sisačke (1927.) i zagrebačke (1927.)

Naravno, ovo je samo jedan mali dio postojeće industrije toga vremena, koji se odnosi uglavnom na veća, poznatija poduzeća od kojih su mnoga preživila do danas. Inače,  imate zanimljivu priču o Osijeku iz vremena prije Prvog svjetskog rata, koji je 1910. imao čak 25 tvornica na manje od 30 tisuća stanovnika.

Primijetite još kako dobar dio ovih poduzeća ne samo da je stariji od SFRJ, nego potiče još iz vremena Austro-Ugarske.

Ovaj post ne treba shvatiti kao nekakvu socijalistima svojstvenu fetišizaciju industrije. Da komunistički režim u SFRJ nije industrijalizirao zemlju, nego slobodne ljude pustio na miru, itekako bi bilo industrije, samo što bi ona bila puno produktivnija i propulzivnija, gospodarski razvoj bi onda bio održiv, a materijalno blagostanje stanovništva drastično veće. Zapadne zemlje su primjer takvog razvoja gdje smo hrlili raditi i za vrijeme komunističke Jugoslavije a i sada …

Oglasi

5 comments

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s