Rade Bulat    

    U javnosti je, u samostalnoj Hrvatskoj, u više navrata otvarano pitanje njegove odgovornosti za ratni zločin počinjen nad ratnim zarobljenicima nakon bitke za Krašić u siječnju 1943.  Policija je tvrdila da su pripadnici 13. proleterske brigade u selu Manja Vas uhitila poštara Dragutina Oslakovića te da mu je Bulat pucao u usta.

Rade Bulat je kao načelnik Štaba Druge operativne zone NOV i PO Hrvatske bio odgovoran za primjenu ratnih i humanitarnih propisa međunarodnog prava. Policija, međutim, navodi da je postupao protivno odredbama Ženevske konvencije za zaštitu ratnih zarobljenika iz 1929., i protivno odredbama Haške konvencije o zakonima i običajima rata iz 1907., godine s pripadajućim pravilima o zakonima i običajima rata iz 1907., godine čije su stranke bile i NDH i DF Jugoslavija te su pravno bile obvezujuće.

Klikni ”sviđa mi se” podrži komunistickizlocini.net

U policijskoj istrazi tako je utvrđeno da su u kolovozu 1942., pripadnici 13. proleterske udarne brigade Rade Končar pod Bulatovim zapovjedništvom uhitili pripadnike Seljačke zaštite Janka Gundića, Josipa Petretića i Franju Peščicu. U materijalima stoji da su ih fizički zlostavljali, a nakon toga da su ih izvan sela, pokraj ceste ubili krampovima, noževima i vatrenim oružjem. Petretiću je, piše, bila razbijena lubanja, Gundiću je bio razrezan trbuh, a Peščici je pucano u glavu.

Istog mjeseca, navodi policija, pripadnici iste partizanske jedinice u selu Manja Vas uhitili su poštara Dragutina Oslakovića dok je kosio travu. Bulat ga je, tvrdi se, nakon mučenja ubio tako da mu je iz puške pucao u usta.

Nožem zaklali

U ožujku 1943., pripadnici iste jedinice upali su u Novo Selo te su opljačkali i zapalili većinu kuća. Utvrđeno je da su prilikom paljenja kuće Bare Šantić partizani nožem zaklali Janka Šantića a u kući je živ izgorio ranjeni Slavko Trebnjan. Tada su uhitili Janka, Juru, Petra, Franju, Baru, Dragu i Anu Juratovac te Anu Marić. Bulatu se predbacuje da su ih odveli u mjesto Jezernice, gdje su ih ubili hladnim oružjem i masakrirali. Kako piše, ženama su nožem probili grudi i provukli kroz otvore ruke.

Nadalje, istragom je utvrđeno da su pripadnici 13. proleterske pod Bulatovim zapovjedništvom i 4. kordunaška brigada pod zapovjedništvom Perice Kleuta 1. i 2. siječnja 1943., napali Krašić. Utvrđeno je da je Bulatov zamjenik Milan Žeželj po Bulatovoj zapovijedi vodio 3. siječnja likvidacije zarobljenika i ranjenika.    

Zarobljenici i ranjenici su odvedeni u Sošice, gdje je tvrdi policija, strijeljano više od 200 zarobljenika a njihova mrtva tijela bačena su u jamu Jazovku. Neki su zarobljeni, ranjenici ubijeni odmah nakon ulaska partizana u Krašić i to tako da su odvezeni na groblje zaprežnim kolima, grubo su gurnuti s kola i zatim ubijeni iz vatrenog oružja.

Bez suđenja

Kako bi prikrili masovnu likvidaciju, organizirali su tzv. partizansko suđenje po kratkom postupku. Nakon 1990., u Jazovki su nađeni ostaci 447 žrtava.

Policija nadalje Bulata tereti da je 28./29. studenoga 1943., podređenima naredio da u Čazmi ubiju zarobljene domobrane bez poštenog suđenja, odnosno oko 190 ratnih zarobljenika, dok za podjednak broj zarobljenih ranjenika nije poznata sudbina.

Najveći dio ubijenih Hrvata pokopan je na groblju u Čazmi u dvije grobne jame, prema procjeni oko 450 do 550 ljudi, te u još šest masovnih grobnica izvan Čazme. Bulat je, navodi se osobno nadgledao pogubljenja.

Rade Bulat je umro 2013 godine u 93., godini života, te nikada nije optužen zvanično pred sudom. Sahranjen je na Mirogoju u Grobnici takozvani “narodnih heroja”!

Uredništvo/komunistickizlocini.net