Bjelovarskom gvardijanu Ferdinandu Gassmannu ubili brata, majku odveli u logor a njega strijeljali

Ferdinand Gassmann

Rođen je 12. srpnja 1914., u Prigrevici kod Apatina u Bačkoj, od oca Josipa i majke Ane, rođ. Edel. Teologiju je studirao u Zagrebu i u Njemačkoj, a poslije je studirao fiziku i matematiku. Mladu je misu služio na Trsatu 1938. godine. U Bjelovaru je obnašao dužnost gvardijana franjevačkog samostana. Ubili su ga Titovi partizani 28. studenoga 1945. u Bjelovaru.

Doniraj za rad povijesno obrazovne web stranice Komunistički zločini

Ukoliko želite pomoći rad povijesno obrazovne web stranice Komunistički zločini to možete uraditi ovdje na opciji doniraj. Hvala

10,00 €

Click here to purchase.

Ovaj je ugledni hrvatski franjevac njemačkog podrijetla (Volksdeutscher) ostavio trajan spomen Crkvi u Hrvata, ne samo kao ugledan gvardijan i kateheta, nego i kao liturgičar i izdavač brojnih knjiga. Evo što o njemu piše njegov subrat fra Paškal Cvekan iz Virovitice: Posvetio se izdavanju i prevođenju knjiga. Izdao je knjigu M. Zundele “Unutarnje evanđelje ” , a preveo je tri knjige njemačkog pisca Bauera “Rasvijetli se ” i tiskao ih. Posvetio se i pastoralu. Nedjeljom je mopedom išao u selo Budrovac, filijalu župe Đurđevac. Nastankom NDH premješten je u Bjelovar, gdje uskoro postaje i gvardijanom franjevačkog samostana. Uz to, predaje matematiku i fiziku u bjelovarskoj gimnaziji. Za vrijeme dolaska partizana u Bjelovar ostaje u samostanu, gdje pomaže siromasima i bolesnicima. Kada je pohodio svoju obitelj u Prigrevici, Sv. Ivan, doznao je da su mu ubili brata, majku odveli u logor te se vratio sav potišten u Bjelovar. Uhapšen je 4. 7. 1945. godine. Zatvoren je zbog ispitivanja u Udbi. Skočio je kroz prozor i bježao do samostana, presvukao se i pobjegao iz Bjelovara. Preko svojih prijatelja u Budrovcu došao je do blizine mjesta Ferdinandovac i uspio prijeći preko rijeke Drave u Mađarsku. Ondje je uhvaćen i vraćen u Bjelovar. Još jednom je pokušao pobjeći, ali nije uspio. Protiv njega su spremali kojekakve optužbe, ali se on nije htio braniti. Neki divlji partizanski sud ga je osudio na smrt strijeljanjem.

Razlog osude je da je bio njemački špijun u Bjelovaru. Zauzimanjem o. Anzelma Banića, o. Ferdo se mogao ispovjediti. Ispovjedio ga je o. Anzelmo. Osuda je izvršena 28. 11. 1946. godine. Sahranjen je na bjelovarskom groblju Svetog Križa pod plotom. U knjizi smrti piše: 32 godine star, 14 godina redovnik, a svećenik 18 godina. U svojoj knjizi Bjelovar i franjevci (1986.) fra Paškal Cvekan piše: Godine 1945. u borbama oko grada jedna je granata pala tik do samostana i nanijela veliku štetu: razbijeni su prozori na samostanu i na crkvi, oštećena vrata i zid. U tim danima o. Ferdo je mnogo pomagao sirotinju i bolesnike. Na 4. srpnja 1945. Godine, uhićen je i zatvoren. O. Ferdo, koji je dva put pokušavao pobjeći iz zatvora, nakon održanih režimskih montiranih suđenja u Bjelovaru, osuđen je na smrt strijeljanjem, Titovi partizani su ga ubili 28. studenog 1946. godine… U knjizi umrlih stoji zapisano: Anima eius requiescat in dulci CordeJesu in aeternum! (Neka njegova duša počiva vječno u slatkom Srcu Isusovu.)

Izvor: don Anto Baković, Hrvatski martirologij XX. stoljeća, Zagreb, 2007.

Uredništvo/komunistickizlocini.net

Komentiraj