Napredak Osijek

Nakon završetka rata 1945. Titova komunistička diktatorska vlast je zabranila rad svih ranijih društava pa tako i HKD-a Napredak te mu svu imovinu konfiscirala-otela. Na temelju presude suda Federalne jedinice Bosne i Hercegovine u Sarajevu od 30. srpnja 1945, Kotarski narodni sud u Osijeku je 12. studenog 1945. donio odluku kojom je određena konfiskacija-otimačina cjelokupne imovine Saveza Napretkovih zadruga, pa tako i konfiskacije imovine filijale Napretkove zadruge u Osijeku. No, na žalbu Napretkove podružnice u Osijeku Vrhovni sud za BiH u Sarajevu poništio je 3. studenog 1945. presudu suda narodne časti vijeća u Sarajevu o konfiskaciji imovine ukoliko se odnosi na druge članice Napretkovih zadruga osim Napretkove zadruge u Sarajevu, Zadruge narodne Uz­danice u Sarajevu i Saveza Napretkovih zadruga u Sarajevu.

Kako se gornja presuda nije protezala na konfiskaciju nad imovinom Napretkove zadruge u Osijeku, to je Gradska uprava narodnih dobara u Osijeku 21. siječnja 1946. zatražila od Kotarskog narodnog suda u Osijeku da skine sekvestraciju s osječke Napretkove zadruge. Razlog tome bio je što je osječka Napretkova zadruga bila samostalno tijelo protokolirana kod Trgovačkog suda u Osijeku 22. kolovoza 1936.

Ipak je rješenjem Gradskog narodnog odbora u Osijeku, a na prijedlog Glavnog zadružnog saveza Hrvatske, 8. siječnja 1948. došlo do likvidacije Napretkove zadruge za štednju i zajmove s. o. j. Osijek jer nije uskladila svoja pravila s propisima osnovnog zakona o zadrugama (radi se o zadruga­ma novog, ruskog tipa) te je nad imovinom zadruge provedena konfiskacija donesena još 12. studenog 1945.

Savez Napretkovih zadruga za štednju i privredu u Sarajevu imao je od 1941. u Osijeku zgradu Julija i Ele Kiš, Preradovićevo šetalište br. 5 u Osijeku. Ta je zgrada podržavljena 1941. te potom prodana Savezu Napretkovih zadruga za štednju i privredu u Sarajevu. Protiv članova upravnog odbora Napretkove zadruge u Osijeku provedene su od 1945. montirane brze tzv. istrage te su uglavnom svi osuđeni na kazne zatvora, gubitka nacionalne časti, a imovina im je bila zaplijenjena. Tako je Okružni sud u Osijeku 17. svibnja 1946. presudio bivšem članu upravnog odbora Napretkove zadruge u Osijeku ing. Karlu Kehleru zbog tzv. “krivičnog dijela protiv naroda i države”. Iz istražnog dosjea protiv članova Upravnog odbora Napretkove zadruge u Osijeku imamo sačuvane podatke o samim članovima kao i ponešto o radu same zadruge. Tako postoji popis članova upravnog odbora Napretkove zadruge u Osijeku:

Milan Blažeković, predsjednik od prije do 3.7.1943. Lavoslav Rohregger, potpredsjednik

Karlo ing. Kehler, član od prije do 30.11.1945. (nepoznato boravište u vrijeme istrage).

Ivan Rešetar, član od 3. 7. 1943. do 30. 11. 1945. (osuđen od Vojnog suda u Osijeku u kolovozu 1945. na 16 godina prisilnog rada u Lepoglavi).

Rudolf Merk, član.

Ivan ing. Boto, član do 6. 4. 1940. Krunoslav Kajdi, član od 1937. do 16. 7.1942. (činov. Zemajjskog zavoda za socij. osiguranja u Osijeku).

Vladimir Mrljak, član do 30.11. 1945.

Ivo Martinović, član do 8. 9.1943. (bio teško bolestan u Mikanovcima u vrijeme istrage).

Ladislav Mehler, član do 11.11.1940.

Ljudevit Kotnik, član od 1936. do 30.11.1945. (elektrotehnički obrtnik). Franjo Mimohodek, član od 1928. do 24. 6.1944. (krojački obrtnik). Josip Vargović, član do 30.11.1945. (kontrolor na tramvaju u Osijeku) Vladimir Gobec, član do 29.5.1941.

Đuro Sedler, član do 8.5.1943. (nepoznato boravište u vrijeme istrage) Antun Švarcmajer, član od 29. 5. 1941. do 3. 7.1943. (sudac), ing. Blaž Misita Katušić, član od 1932. do 30. 11. 1945. (ing. kod Okružnog NO Osijek).

Zorislav Mach, član od 8. 5. 1943. – nije brisan (blagajnik Napretkove zadruge).

Čedomil Baškarad, član od 8. 5. 1943. – nije brisan (činovnik Napretkove zadruge od 1928. u Sarajevu, a od 1941. u Osijeku). Stipo Doljanin, član od 3. 7.1943. do 30.11.1945.

Josip Savić, član od 3. 7. 1943. do 30.11.1945. (trgovac)

Franjo Visković, član od 24. 6. 1944. do 30. 11. 1945. (namještenik u šećerani u Belom Manastiru).

Članovi upravnog odbora Napretkove zadruge u Osijeku od 30.11. 1945. g. bili su:

ing. Edo Reder, predsjednik Antun Šarić, potpredsjednik Franjo Olrom, član Ivan Pavošević, član Stjepan Vinogradac, član Stjepan Okiević, član Pavao Habuš, član Aleksander Baumgartner, član ing. Slavko Flajsig.

Time je Titov komunistički režim i u Osijeku dokrajčio ovu kulturno-prosvjetnu i plodnu gospodarsku ustanovu, dokopavši se njezine velike imovine te tako uništio još jednu instituciju koja je radila na kulturno-prosvjetnom i gospodarskom dobru hrvatskog naroda.

Nakon raspada totalitarnog jednopartijskog Titovog komunističkog sustava u socijalističkoj Jugoslaviji i nastalih demokratskih promjena 1990. godine u Hrvatskoj se vraćaju i obnavljaju nekadašnje tradicionalne kulturno-prosvjetne i gospodarske ustanove. To je zbog agresije na Hrvatsku, zatim oslobađanja privremeno okupiranih područja Hrvatske kao i brojnih izbjeglica i obnove gospodarstva u agresiji išlo nešto sporije nego što bismo to željeli. Ipak je u Osijeku u veljači 1997, dakle nakon završetka agresije i obrane hrvatskog suvereniteta, obnovljeno HKD Napredak. Od toga vremena osječki Napredak postoji.

Od imovine Hrvatskog kulturnog društva Napredak u Osijeku do danas nije ništa vraćeno. Nekadašnja Napretkova zgrada u Europskoj aveniji 2 (550 m²) prodana je 2005. uz suglasnost Grada Osijeka kao osnivača Centra za odgoj i obrazovanje “Ivan Štark”. Napredak je posjedovao i nekretninu u Vukovarskoj 30. Riječ je o 400 m² prostora i 1000 m² placa. Treća nekretnina koja je oduzeta Napretku jest ona na adresi Zagrebačka 5 (650 m²), danas u vlasništvu Doma za djecu Klasje Osijek, čiji je osnivač država.

Izvori i literatura: Zbornik radova, Stoljeće HKD “Napredak” Tuzla, Tuzla, 2008.

                            glas-slavonije.hr od 24. lipnja. 2019. pristupljeno 27.06.2023.

                            hkdnapredak.com od 23. siječnja 2023. pristupljeno 27.06.2023.

Uredništvo/komunistickizlocini.net