Zlatko Milković

• 

    Zlatko Milković, rođen 29. siječnja 1911., u Krašiću. Poznati je hrvatski književnik i urednik raznih publikacija, bio je druga žrtva jugoslavenskog državnog terorističkog stroja u inozemstvu!

Studij prirodnih znanosti završio na Filozofskome fakultetu u Zagrebu, gdje se zaposlio kao kustos Prirodoslovnoga muzeja, a svršetak II. svjetskog rata zatekao ga je u Berlinu, gdje je bio kulturni ataše hrvatskog veleposlanstva. U književnosti se javio 1933., socijalnim romanom “Zrinjevac”, kojeg su jugoslavenske kraljevske vlasti zabranile i zaplijenile.

A potom je napisao biografski roman Buđenje (1939), o hrvatskom slikaru Josipu Račiću koji je 1908., pronađen mrtav u podstanarskoj sobi u Parizu. Pariz je bio koban i za Zlatka Milkovića kamo se on sklonio nakon završetka Drugog svjetskog rata. Neutvrđenog dana, negdje na prijelazu iz 1946. na 1947., jednostavno je nestao i nikada ga više nitko nije vidio ili nešto o njemu čuo. Poslije toga UDBA je krenula s napadima, otmicama i ubojstvima istaknutih Hrvata u emigraciji. Sasvim je jasno da je iza ovog nestanka Milkovića stajao zasigurno potpis zloglasne UDBE.

Sudbina Josipa Račića umjetničkog genija postala je temom Milkovićeve romansirane biografije, inače rijetke romaneskne vrste u hrvatskoj književnosti. Napisana u osvit Drugog svjetskog rata, 1939., pokušala je odgonetnuti razloge Račićeva preranog odlaska pomno opisujući slikarevu sudbinu u Parizu, ali i njegov životni hod od rodnih Horvata, preko Zagreba i studentskih dana na minhenskoj likovnoj akademiji u društvu s ostalim protagonistima “hrvatske slikarske škole” (Becić, Kraljević, Herman, Račić).

Uspješnije mu je književno djelo romansirana biografija Braća Seljani (1940). God. 1942., objavio je političko-povijesni roman Tamnica: fragment naših mladih života, s odjekom hrvatske društvene zbilje uoči II. svjetskog rata, znanstvenofantastični roman Tragedija Joakima Pudera i zbirku novela Na vrelu. Dramatizirao je novelu Grgičine gusle (1938.) Mile Budaka, a više mu je djela ostalo u rukopisu. Bio je urednik Biblioteke lijepe knjige (Be-l-ka) te književni prevoditelj.

Izvor: Anto Kovačević, Čovjek i njegova sjena, Zagreb, 2012.

Uredništvo/komunistickizlocini.net