BOMBARDIRANJE ŠIBENIKA NA ZAHTJEV TITA, PREKO 500 UBIJENIH CIVILA (Pogođena bolnica, gimnazija, ljekarna, crkva)

Šibenik

Šibenik 2     Prilikom susreta zapovjednika savezničkih snaga, generala Henryja Maitlanda Wilsona i Josipa Broza Tita u Caserti (6. – 14. kolovoza 1944.), dogovoreno je daljnje djelovanje savezničkoga zrakoplovstva na Titov zahtjev. Prema tom dogovoru, ubrzo je uslijedilo još bjesomučnije bombardiranje hrvatskih gradova što je za posljedicu imalo na desetke tisuća mrtvih civila i do tada neviđeno razaranje hrvatskih gradova.

Klikni ”sviđa mi se” podrži komunistickizlocini.net

Bombardiranja Šibenika su krenula iz talijanske Foggie u studenom 1943. godine i išla su u nekoliko navrata. Prvo savezničko bombardiranje Šibenika izvedeno je 17. studenog 1943.,  kada je u poslijepodnevnim satima nekoliko skupina od 3-4 zrakoplova napalo grad. U napadu je pogođen odjel psihijatrije civilne bolnice u Šibeniku. U tom napadu poginulo je skoro 100 ljudi, a bilo je dosta ranjenih. Sutradan, 18. studenog, zrakoplovi su ponovno prelijetali Šibenik, a jedna bomba pala je na mrtvačnicu bolnice. Toga dana poginulo je 12 djece.

 

U napadu 28. studenog 9 zrakoplova napalo je Šibenik, izbacivši 44 tone bombi. Bombe su ponovno, uz mnogobrojne privatne kuće, pogodile i gradsku civilnu bolnicu, te uništile zgrade kirurškog, internog i psihijatrijskog odjela. To je potaknulo šibenskog biskupa J. Miletu da se oglasi javnim prosvjedom, u kojemu je naveo da je do početka prosinca ispod ruševina iskopano 11 mrtvih i 15 ranjenih. Kasnije se taj broj povećao na 25 mrtvih i isto toliko ranjenih. Biskup je također naglasio da su svi krovovi bolničkih zgrada bili označeni velikim Crvenim križem, a na dvjema zgradama postavljen je i stijeg Crvenog križa. Na bolničke zgrade bačeno je 9 teških bombi. Biskup je osudio taj napad kao nečovječan. Tekst biskupova prosvjeda, gotovo istog sadržaja, objavljen je u zagrebačkom Hrvatskom narodu i splitskom Novom dobu. Brzojav istoga sadržaja upućen je i Vjekoslavu Vrančiću, pomoćniku ministra unutarnjih poslova NDH. U Hrvatskom narodu kao datum drugog napada na šibensku bolnicu naveden je 20. umjesto 28. studenoga, što je vjerojatno tiskarska pogreška.

Šibenčani pamte najteže detonacije i uništenja upravo 13. i 14. prosinca, na dan sv. Luce kad je uništena Gradska vijećnica do temelja te kad je pogođena kuća Štambuk kod današnjeg restorana Alpa, crkva sv. Julijana i nekoliko zgrada u samom centru grada. Također, na Baldekinu su pogođene kuće gdje je poginulo nekoliko obitelji. Smatra se da je vijećnica i dobar dio staroga grada bio samo tek kolateralna žrtva bombardiranja na zahtjev Tita saveznicima koji je ponovio i kasnije u Caserti u kolovozu 1944.

 

Svjedoci tvrde da se tog 13. prosinca nad gradom pojavilo 24 zrakoplova koji su sasuli bombe na mnogobrojna mjesta u Šibeniku. Nije stradala samo vijećnica, bombe su padale na gradski perivoj, ispred Gospine crkve, na tzv. kuću “calle larga”, u kojoj se nalazilo sklonište u kojem je bilo od 18 do 25 osoba, a sve su osobe iz toga skloništa poginule. U tom napadu teško je oštećen i samostan sv. Lovre. Srušene su 24 zgrade, više ih je oštećeno, a poginulo je oko 80 ljudi, piše Marica Karakaš Obradov iz Hrvatskog instituta za povijest u svom znanstvenom radu pod nazivom ‘Saveznička bombardiranja Šibenika u Drugome svjetskom ratu’.

Šibenčani su već početkom bombardiranja bježali iz gradskih četvrti na šibenske otoke, neki su odlazili u Dubravu, između Bilica i Jurasa, dobar dio ih je odlazio u Zablaće, a najviše su se skrivali na otok Krapanj.

Saveznički naleti na Šibenik nisu prestali 1943. već su se nastavili i početkom 1944. godine. Sveukupan broj naleta aviona je bio 108. O napadima na Šibenik pisale su tadašnje tiskovine NDH, a napadi na Šibenik ocjenjivani su kao ‘bezrazložni’ s vojnog gledišta. Tako je i u opisivanju rušenja grada najviše prostora dobivalo stradanje šibenske bolnice.

Dana 3. siječnja 1944. Šibenik, u kojemu je tada ostalo još vrlo malo stanovnika, zasut je iz zraka. U dva naleta, u 12.10 i 13.30 sati, bačeno je oko 150 teških bombi i tada je porušeno 300 kuća. Grad je dotad već prošao svoje najgore dane Drugog svjetskog rata. Saveznici su najsmrtonosnije udare izveli krajem studenog kada je, ubijeno više od 300 ljudi.

Velika većina stanovnika nakon toga se iselila, bježeći u okolna sela samo s odjećom na sebi i najnužnijim. Siročad je obilazila vojne barake i druga mjesta tražeći hranu.

Gradsko središte bilo je bez ljudi, a iseljavala su se kompletna naselja. Zbog toga 3. siječnja ljudski gubici nisu bili veliki kakvi bi bili u tom opsegu bombardiranja. Tog je dana izravni pogodak dobilo kino Tesla, zgrada pošte, ženska realna gimnazija, podružnica Hrvatske narodne banke te mnogobrojne obližnje kuće. U bombi koja je pala na njihovu kuću tog dana poginula je čitava obitelj Marušić. Razorene su sve kuće u Masnoj ulici, ljekarna i kuća Beroš, stambene zgrade u Ulici kralja Tomislava, zgrada suda i još mnoge druge zgrade. Tri dana nakon razornog napada i gradonačelnik Zagreba uputio je brzojav potpore i novčanu pomoć od pet stotina tisuća kuna stradalim građanima.

Saveznički napadi ponovljeni su krajem tog mjeseca. Nakon nekoliko mjeseci pauze, bombardiranja su se nastavila tijekom ljeta i jeseni. Posljednje se bombardiranje dogodilo krajem listopada. U cijelom ratu saveznici su napali grad Šibenik 37 puta. Samo jedan od udara bio je usmjeren na okolicu. U samo tri veća bombardiranja Šibenika poginulo je oko 500 civila. Ukupan broj žrtava u svih 37 napada na Šibenik nije još točno utvrđen!

Uredništvo/komunistickizlocini.net

Oglasi

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s