UBIJENI FRA EUGEN KUKINA, DOBROČINITELJ (Velikim kuhinjskim nožem prerezao mu grkljan i zadao mu još mnogo rana)

fra Eugen Kukina

Pater Eugen Kukina
fra Eugen Kukina

    fra Eugen Kukina, rođen 16. 9. 1893. u Varaždinu. Roditelji Ivan i Marija rođ., Kebl. Studirao filozofiju u Varaždinu, a bogosloviju u Zagrebu gdje je 1917. zaređen za svećenika. Zvjerski ubijen 9. listopada 1945. u bolnici na Sušaku, po narudžbi Ozne iz Nove Gradiške. Godine 1921., u cerničkom samostanu namješten  R.P. Eugenius Kukina, conc. Vic. Coop. Catech. Bibl. et hist. Dom. = velečasni otac Eugen Kukina, propovjednik, vikar suradnik (kapelan), kateheta, knjižničar i (pisac) kućne povijesti (samostanske kronike).

7. studenog došao je sa Trsata o. Eugen Kukina preuzevši odmah katehizaciju cerničke škole.

Klikni ”sviđa mi se” podrži komunistickizlocini.net

Godine 1922.,u Bukovici je sagrađena i blagoslovljena kapela. Sagrađena je i vrlo svečano blagoslovljena kapela i u Giletincima. Narednih godina svojom zauzetošću p. Eugen uređuje dvoranu za aktivnosti trećoredaca i Marijine kongregacije. P.Eugen 1923., vodi gradnju kapele u Cerničkoj Šagovini, blagoslovljena je 18. listopada na blagdan sv. Luke. P.Eugen osniva dječje društvo „Marijin vrtić“ s nakanom da djecu kad odrastu pridruži Trećem redu ili Marijinoj kongregaciji. Također osniva i društvo malih štediša  „Pčelica“. Pod vodstvom p. Eugena se obnavlja krovište samostana. Njegovim zalaganjima i vezama troškovi za materijal i majstore bili su vrlo povoljni. Također se radilo i na popravljanju crkvenog krova.

1926., p.Eugen postaje pomoćni kateheta na gimnaziji u Novoj Gradiški.

1929., je godine iz Cernika prvi put išlo hodočašće u Mariju Bistricu. Prvog svibnja iste godine počinje s radom bolnica na Strmcu. Ondje rade kao bolničarke časne sestre Sv. Križa. Eugen je mnogo radio (sam, fizički) na uređenju zidova (obijanje stare žbuke) hodnika u prizemlju i na njihovom krečenju (bojanju). Iskopan je novi bunar, dublji za metar i po, s betonskim cijevima.U studenom 1930., p. Eugen preuzima kapelansku službu i Novoj Gradiški. I iduće je godine na toj službi.

U srpnju 1933., godine na kapitulu, p. Eugen postaje predstojnik samostana u Cerniku.

Crkva sv.Ivana Glavosijeka u Banićevcu
Crkva sv.Ivana Glavosijeka u Banićevcu

Sljedeće godine u Banićevcu se gradi nova kapela pod njegovim vodstvom. Prvi je put pod vodstvom o. Eugena 1935., iz Cernika i okolice 21. kolovoza krenulo hodočašće u Voćin, a već redovito se hodočasti u Mariju Bistricu.

1937., gdine 15. i 16. kolovoza održan je euharistijski kongres u Požegi. Eugen je išao s 600 hodočasnika pješice. U Cerniku, 10. listopada iste godine osniva svetojeronimsku zajednicu.

2. veljače 1939., godine blagoslivlja novo groblje u Giletincima, a u Opatovcu seljaci marljivo rade na izgradnji nove škole sve pod vodstvom p. Eugena, unatoč protivljenju kotarskih vlasti. Na zamolbu p. Eugena općinska uprava u Cerniku odobrava za popravak zvonika župne crkve 30.000 dinara. Novu školu i vodovod u Opatovcu blagoslivlja  9. lipnja 1940 godine.

Samostan Sv.Petra u Cerniku
Samostan Sv.Petra u Cerniku

Dovoljno je pročitati samo nekoliko listova samostanske  povijesti u Cerniku, pa će svatko uvidjeti, kako su baš u vrijeme boravka p. Eugena u Cerniku, pogađale župu i česte elementarne nepogode, koje su inače siromašan narod, odmah bacale u veliku nevolju iz koje se koji puta jedva izvlačio, spašavajući goli život. Te su elementarne nepogode jednako bile pogađale i naš samostan, jer je samostan i župa ovisan o narodu (gotovo jedini dohodak je lukno). U takvim prilikama, pokušavali su spriječiti taj rad p. Eugena često i sami samostanski poglavari, smatrajući da ni jedan pametan čovjek u tako teškim prilikama ne smije ni pomisliti na tako krupne radove i da svaki mora biti sretan što ne gladuje.

 Sve je to ipak izveo p. Eugen svojom ustrajnošću i izdržljivošću, stalnim i neprekidnim radom, te iskorištavanjem povoljnih i zgodnih časova – dakako uz pomoć nekoliko požrtvovnih prijatelja.

Važno je i to što su ti radovi najsolidnije izvedeni – po načelu starih redovnika – gradimo i radimo za stoljeća, a zanimljivo je to, što su ti radovi izvedeni sa razmjerno vrlo malim troškom i da od tih radova samostan gotovo nije ni osjetio tereta. Razlog je tome to, što je p. Eugen sve te radove sam lično rukovodio (nije ih davao poduzetniku), a često se i sam prihvatio posla, bilo zidarskog, bilo molerskog, bilo slikarskog itd. Razlog je tomu i to što je našao dobre i požrtvovne majstore (na pr. Slavka Pajtlera i Ivu Jeranda) koji su za samostan radili ili badava ili uz najnižu cijenu. Zato i nije čudo što p. Eugena nazivaju obnoviteljem cerničkog samostana. Eugen je uveo procesiju u nedjelju iza blagdana presv. Srca Isusova sa kipom presv. Srca, uveo je procesiju majci Božjoj u Voćin iz naše župe, i hodočašće u Mariju Bistricu svake godine u rujnu.

Jedno od najvažnijih djela p. Eugena u župi svakako je osnivanje organizacije Katoličke Akcije. Ona je na neki naćin  okupljala mlade i čuvala od svake zle nakane   koju je komunizam i komunisti planirao . A Cernik po „ revnim“ komunistima baš i nije zaostajao. Pogledamo li samo 4. poglavlje iz „10 zapovijedi komunista „ vidjet ćemo kakav opak plan su imali s katoličkom mladeži;

4. Tvoj naročiti zadatak jest da uništavaš moral služeći se zlom, da takav nemoral usađuješ u neiskusne i da stvaraš tako raskalašenu  sredinu, to jest, ono što licemjerni popovi nazivaju nemoralnošću. To je tvoj najviši zadatak…uništiti moral.“

U arhivu pronašao dokument don Josip Dukić

Svećenici često ne bi znali što se sve kuje u župi protiv Crkve i naroda, pogotovo ne bi znali za podmukli rad komunista, a ova im je naša mladež organizirana u K A., već nekoliko puta omela planove, stalno ih progonila i nije im dala ni do jednog položaja u cerničkim organizacijama. Eugen je na propovijedima, koje je on kao župnik većinom držao i uz druge poglavarske i župne poslove, svaki tjedan barem jedan nagovor odnosno predavanje, a katkad i po četiri nagovora odnosno predavanja u tjednu Katoličkoj akciji. A da su komunisti znali što i kako raditi protiv Crkve i svećenika svjedoči i ovaj naputak;

5. Svim sredstvima sve više udaljavati svoje drugove od crkve, naročito prikazivajući  u zlu svijetlu popove, biskupe i.t.d. Klevetati i služiti se lažima. Biti će svrsihodno služiti kakvom  sadašnjom ili prošlom sablaznošću i to upotrebljavati u govorima pred svojim drugovima.“

U arhivu pronašao dokument don Josip Dukić

Izjava pravoslavca Ugrešić Mile (seljaka iz Šumetlice) je presudila p. Eugenu.

Preslik iz knjige Dokumenti o protunarodnom radu i zločinima jednoga dijela katoličkog klera
Preslik iz knjige Dokumenti o protunarodnom radu i zločinima jednoga dijela katoličkog klera

U samostanskoj kronici je zapisano o pravoslavcima iz Šumetlice da su 1943.,godine prelaznici s pravoslavlja tražili samo sprovode, a od jeseni ni to.

U izjavi stoji;

 Izjava Druga Ugrešić Mile iz Šumetlice, kotar Nova Gradiška rodj. 1.10. 1921 god. po zanimanju zemljoradnik živi u Cer Šumetlici.

            God.1941 došao je u selo Šumetlici pop Eugen Kukina iz Cernika skupa sa ustašama i govorio nam je kako treba da se pokrštavamo sa srpske vjere na katoličku, a koliko nećemo daćemo ići u logor Jasenovac. Kad su nam govorili i naređivali sdruge strane su rušili našu pravoslavnu crkvu. Najprije su nekoliko naj uglednijih ljudi oterali iz sela u Jasenovac u logor, a zatim su nas primorali za prijelaz u vjeru. Poslije je stalno pop Eugen još sa jednim dolazio nam u Šumetlicu i držao nam je predavanje o novoj vjeri, kako je to prava i istinska vjera koju moramo svi poštovati. U par navrata je naglasio kako se pojavljuje boljševizam i socijalizam da je to samo jedan period  koji je prolazan, i da se oni bore protiv vjere , i Boga  da uništavaju svećenike i crkve, i da ta nedaća ne može pobijediti. Naglašavao nam je da se ne damo zavađati ovim odmetnicima koji se nalaze u šumi, da je to jedna banda koja neće dugo ostati. Zatim nam je govorio kako je poglavnik najbolji sin hrvatskog naroda, koji je doveo hrvatski narod na pravi put, i da će on uz pomoć svojih velikih saveznika Njemačke uništiti ovu odmetničku bandu i boljševizam koji se bori protiv vjere. Naglašavao nam je da se priča da ustaše kolju da to nije istina da to čine ustaše već da takva zvjerstva rade odmetnici u šumi koje treba na svakom koraku uništavati. Rekao je da svaki onaj koji bude s njima radio i otišao u šumu da će se sprovesti kao i oni a oni koji se priključe ovoj državi da će biti priznato kao ravnopravni građani i koji budu vjerni poglavniku.

Skoro svaki dan je dolazio knama, te nam takve stvari tuljio i širio propagandu među nama njemačku i ustašku.

Ovo gornje navoda dao sam lično Ja Ugrešić Mile, a što potvrđuje lično svojim potpisom.

Nova Gradiška 16. 2. 1946 g.                                                         

Posme sam

Ugrešić Mile                           

Potpis

Untitled
Anton Korošec,  slovenski političar i teolog

Za ubojstvo je bilo dovoljno i da ste dobili visoko odlikovanje od poglavnika Ante Pavelića. Tako je i pater Eugen Kukina, gvardijan u Trstenu primio odlikovanje – red za zasluge II. Stupnja. Godine 1941., došao je u Cernički samostan, prognani mladi slovenski franjevac p. Mohor Horvat i tu kreće treće veliko zlo po Eugena Kukinu. Već poslije dvije godine Mohor je vrbovan od strane partizana. Partizani su itekako znali što „misle“ slovenski svećenici i zašto nisu naklonjeni novostvorenoj NDH. To se dalo iščitati i iz izjave slovenskog političara i teologa Antona Korošeca, da je „ I najgora Jugoslavija za Slovence najbolja.“  Naime oko 300 slovenskih svećenika je protjerano iz Slovenije u NDH, premda su isti jedva čekali propast te države. Priznavali su da su ih hrvatske vlasti i hrvatski narod primili tako da se bolje ne može i da se hrvatski svećenici nikada ne bi tako sproveli u Sloveniji, pa ipak su ne samo željeli propast NDH, nego su se i aktivno uključivali u partizansku borbu, kao partizani ili njihovi špijuni. Slovencima su bile poznate partizanske vojničke zakletve sa crkvenim obredom. 

Isti su blagoslivljali partizanske zastave po župama gdje su djelovali.

Untitled2

Svećenik blagoslivlja partizanske borce i partizansku zastavu
Svećenik blagoslivlja partizanske borce i partizansku zastavu

Čak su i navodili da bi ih bilo stid nazvati se Hrvatima. Zgražali su se nad hrvatskim svećenicima koji su surađivali s ustaškim (koljačkim) pokretom, a dok istovremeno oni surađivali s partizanskim (bezbožničkim) pokretom. Navest ću imena još nekih partizanskih suradnika; Janko Petan, Anton Rantuša, Janez Rančigaj, Franc Glober,  Janez Kodrič, Franc Rihar, Jakob Sem, Franc Kač, Franc Orešnik i drugi. Neki od ovih stoje na jasenovačkom popisu.

Jedan od takvih primjera je bio i p. Mohor Horvat. Jedan od dokaza njegove suradnje je i podatak da se 11. rujna p. Mohor nije vratio iz Drežnika, sačekali su ga partizani i odveli zapovjedniku, koji ga je nagovarao da ostane s njima. Prespavao je kod njih, a sutradan su ga pustili da se vrati.

Surađivao je s partizanima već od 1942., godine. Slao im je izvješća o pripremanim vojničkim akcijama o jakosti i smještaju vojske u Cerniku i Novoj Gradiški i o političkom  ustaškom radu. Tako je neke ljude što direktno što indirektno optužio. Ako su vlasti i posumnjale na njega, našao je uvijek sigurnu obranu u p. Eugenu.

Eugen Kukina je imao u njega potpuno povjerenje, njega jedinog zvao u društvo generala i časnika i raznih predstavnika vlasti, pa čak i njemu povjerio i upravu samostana kada je odlazio iz Cernika. A p. Mohor je obavještavao partizane da i p. Eugen sudjeluje na sastancima i aktivno suodlučuje, premda je svima bilo poznato da su časnici prijatelji sa p. Eugenom i da vole samostansko vino. Zbog toga p. Mohor, po priznanju, nije niti malo štedio ocrniti p. Eugena i druge cerničane koji su pobjegli nakon svibnja 1945., godine. Rekao je „Oni su pobjegli, sebe su osigurali, a nas ostavili. Njih ne treba štedjeti i neću ih štedjeti, a one koji su ostali branit ću koliko se dade.“ Premda, i nije mnogo bio efikasan u obrani istih jer su u bijesu srpskih brigada s Kozare i Srijema, u okolici Nove Gradiške, strijeljani mnogi, bez suda. Po dolasku partizana i komunista u Novu Gradišku, odmah su uspostavili OZNA-u i KOS i tražili da se iz logora Glates kod Požege pošalje 5.000 hrvatskih vojnika u potkozarje. Nad njima je izvršen neviđen zločin. Ubijani su tri dana i noći. Tražili su komunisti da se izvrši osveta za Kozaru iz 1942., godine. Jedan od glavnih u OZNI koji odlučivao o sudbini hrvatskih vojnika, bio je Dušan Žigić. Tako je i o sudbini p. Eugena odlučivala OZNA grada Nove Gradiške, koje je član bio i p. Mohor. Opće je uvjerenje da je i Mohor primljen u OZNU da bi izvršio zadanu zadaću pratiti i izvijestiti o političkom raspoloženju svakog svećenika. Činjenica je da je posjećivao OZNU ili Komandu mjesta, tako da od lipnja 45., više nije imao vremena niti služiti misu, a kamoli neku drugu svećeničku službu. Sve češće je u civilu i laže da je služio misu u logoru političkim osuđenicima. Mnogo je puta tužen i o. gvardijanu i o. provincijalu zbog nemoralnog života. Svi su ga se čuvali kao jednog o najopasnijih. Međutim, on je svoj posao i svoj način života prikrivao nespretnim lažima, tvrdeći da cijele noći nije spavao ispovijedajući osuđene na smrt po logorima i zatvorima. Neprestano je naglašavao da je 4 godine badava radio u Cerniku, i da ništa nije za to dobio. Osim toga i privatno je zarađivao, popravljao satove, radio aparate čak se bavio i trgovinom. Prodao je i neke samostanske stvari. Mnogo je uživao i alkoholna pića.

12.listopada, samostan dobiva službenu vijest da je bivši gvardijan p. Eugen Kukina, 9.listopada umro na Sušaku u bolnici.

Untitled3U bolnicu je odvezen 9. rujna jer ga je udarila kap, ali se nakon toga počeo dobro oporavljati. Privatnim putem, saznalo se da je pronađen zaklan. Tvrdilo se da je umorstvo naručeno iz Nove Gradiške. Mnogi su uvjereni da je tu svoje prste imao p. Mohor, koji nije otišao u Sloveniju, nego ostao stanovati u Novoj Gradiški. Poslije su ga župljani često viđali pijanog i u ženskom društvu. Navodno je i umro od alkohola u Zagrebu.

U samostanskoj kronici na Trsatu, gdje p. Eugen bio vikar, piše sljedeće:

 „O. Eugen Kukina, bivši gvardijan u Cerniku, sada vikar na Trsatu udaren od kapi liječio se u ovdašnjoj bolnici. Dana 9. listopada u sedam sati ujutro zaklao ga je jedan pacijent rodom iz Krivog puta. Ubojica je s velikim kuhinjskim nožem pokojniku  prerezao grkljan i zadao mu još mnogo drugih rana. Smrt o. Eugena je narod uslijed prilika, u kojima živi svećenstvo koje kako tumačio, pogotovo kad se čulo, da liječnik nije mogao ubojicu proglasiti neuračunljivim, iako se nesretnik bio bacio u bolnici, s trećeg kata i ostao skoro neozlijeđen. Ubojica je kasnije odveden u Ičiće kod Opatije, ali se o prošlom događaju nije ništa moglo saznati.

Narod je u velikom broju došao pokojniku o . Eugenu na sprovod.“

4Laž je da se ubojica htio ubiti i da je nastavio živjeti u Ičićima. I glavni liječnik morao je zaštititi identitet pravog ubojice i frizirati nešto što uopće ne odgovara istini ili se već dogodilo nekom drugom partizanu, koji je imao partizansku bolest, a kojega je savjest grizla zbog počinjenih zala učinjenih Hrvatima po Sloveniji, a i Talijanima po fojbama. Može biti da se neki jadnik zbog grizodušja bacio s trećeg kata bolnice na Sušaku, ali su i liječnici znali da moraju krivotvoriti i štititi ubojice ma što učinili jer je OZNA bila sveprisutna pa tako i po bolnicama.

A egzekutor, inicijala (BKB), koji je Eugenu presudio, već od 2005. godine ima jedan od ljepših spomenika u cerničkom groblju. Još veća tragedija u svemu tome je što je ubojica p. Eugena bio njegov ministrant.

Počivao u miru Božjem p. Eugen!

BKB, neka ti se Bog smiluje! Amen!                                                                                                                                                                                                  

Ekskluzivno za portal komunistickizlocini.net istraživač Robert Vujica

Oglasi

One comment

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s