Sisak

    U krugu sisačke Opće bolnice dr. Ive Pedišića u subotu su postavljeni križ i spomen ploča, u sjećanje na 114 ranjenih pripadnika vojske tadašnje NDH, koje su u svibnju 1945. partizani odveli iz sisačke bolnice, ubili ih i njihova tijela bacili u rijeku Savu nizvodno od Crnca.

Klikni ”sviđa mi se” podrži komunistickizlocini.net

Križ su podigli članovi sisačkog ogranka udruge Hrvatski domobran, u suradnji sa Sisačkom biskupijom.

Križ i spomen-ploču blagoslovio je sisački biskup Vlado Košić, koji je pritom poručio kako su dosad takvi “križevi istine”, posvećeni poratnim žrtvama, postavljeni i u Kloštar Ivaniću, šumi Brezovici te u Crncu.

 

Pozivajući se na kroničara Lojzu Botorca, koji je u svojoj knjizi opisao taj zločin, biskup Košić je rekao da su pripadnici 45. srpske udarne divizije 7. svibnja 1945. godine iz sisačke bolnice usred noći oteli 114 ranjenika hrvatske domovinske vojske, te ih s četiri zaprežna vozila odvezli do Save, gdje su ih pogubili i bacili u rijeku.

Dvojica su, međutim, uspjela pobjeći i kasnije svjedočiti o tom zločinu. Ubojstvom su partizani prijetili i ravnatelju bolnice, uglednom sisačkom humanistu dr. Ivi Pedišiću, po kojemu je kasnije sisačka bolnica dobila ime.

 Nakon blagoslova, biskup Košić je u bolničkoj kapeli predvodio misu zadušnicu za ubijene i sve hrvatske žrtve poraća.

Prva žrtva profesor gimnazije Mladen Žepić

     Veoma česta pojava 1944 i 1945. godine., je bila da kompletne četničke postrojbe pređu u partizane i nastave raditi što su već prije radili to jeste ubijati Hrvate. Za ulaska dojučerašnjih četnika što su se kod Kraljeva 1944. prometnuli u navodne komunističke partizane, pripadnika 45. srpske udarne divizije u Sisak, 5. svibnja 1945., smrtno je stradao gimnazijski profesor Mladen Žepić. Novopečeni partizani su profesora Mladena Žepića s roditeljskoga salaša kraj ciglane Miška Popovića odvukli na željezničarsku grabu (danas Komunalna zona) i ondje ga izmrcvarena batinama ubili. Na improviziranim ručnim kolicima, njegovo je tijelo kući iz kandži “čarapana” prevezao 16-godišnji sin Miloš, kasniji radnik Rafinerije nafte. Na salašu i negdašnjoj obali prisavskoga jezera i danas obitavaju Žepićevi potomci.

 Smaknuli 114 ranjenika iz gradske bolnice

  Nije, međutim, profesor Žepić bio jedina žrtva novopridošlih Srbijanaca, koji su “ionako svoji na svom” po nepisanu pravilu naoružanih gerilaca koristili pravo na jednomjesečna divljačka puškaranja i smaknuća golorukih zatečenih građana. Prema sjećanjima Siščana, dva ili tri dana iza dolaska partizana naoružani vojnici upadaju u Gradsku bolnicu, tražeći navodno ranjene ustaše. Verbalno su se sukobili s anđelom čuvarom svih bolesnika, dr. Ivom Pedišićem, koji je s osobljem osigurao podjednaku skrb za sve ranjene vojnike. Toga trenutka u bolničkim je sobama tada bilo stotinjak ranjenih domobrana i desetak ustaša. Pred bolnicom se zaustavilo više zaprežnih kola, prostranih platona i kamiona. Polugole vojnike, od kojih su dvojica bačeni s katnih prozora, utrpali su uza zapomaganja i vrisku na prometala i poveli ih Petrinjskom ulicom prema Capragu. Na put bez povratka. Tjeskobna je i za žrtve i za građane Novoga Siska bila ta svibanjska noć. Pošto je partizanski postupak predstavljao očigledan zločin prema ranjenicima, dr. Pedišiću je zaprijećeno repetiranim pištoljem. Odveden je u sjedište sisačke Ozne u Ulici kralja Tomislava i ondje saslušan. Nesretnih 114 ranjenika otpremljeno je po mrklu mraku nizvodno od sela Crnca. Svučeni su do gola i s metkom u zatiljak bezdušno ubijeni. Tijela su im potom bačena u Savu. Pod okriljem noći najtragičniji kraj izbjegli su poznati sisački krojač iz Školske ulice u Capragu Alojz Knežević i Stjepan Rupčić iz Novoga Sela (za druge Jugoslavije bio je dugogodišnji zapovjednik lokalnoga DVD-a i regionalne vatrogasne zajednice). Takve metode masovnih ubojstava Hrvata primijenili su Titovi partizani u Zagrebu, Karlovcu, Brčkom, Varaždinu, Osijeku i mnogim drugim mjestima a čiji recept su koristili kasnije i Miloševićevi komunistički fašisti za Domovinskoga rata od 1991. do 1995.

Uredništvo/komunistickizlocini.net