Kidričevo Ptuj Slovenija

• 

Slovensko vladino povjerenstvo za istraživanje prikrivenih grobišta otkrilo je nova masovna grobišta iz 1945., u kojima leže žrtve Titovog komunističkog režima. Prilikom sondiranja terena u šumi kod Kidričeva blizu Ptuja komisija je na pet mjesta pronašla ljudske kosti. Radi se o žrtvama koje su strijeljane 1945. godine, a prije su bile zatočene o obližnjem logoru koji su formirali Titovi partizani. O svemu je izviješteno i državno tužiteljstvo, a tek treba biti donijeta odluka hoće li se obaviti cjelovita ekshumacija i postupak identifikacije.

Član Povijesnog društva Kidričevo Rajko Topolovec 2009 godine je opisao krvavu povijest svog mjesta nakon Drugog svjetskog rata. Udruga redovito svake godine organizira i misu za žrtve komunističkog režima, koje su ubijene nakon rata u logoru u Kidričevu.

• 

• 

Objavljujemo pismo Topolovca:

Ponovno smo molili u Kidričevskoj šumi

U samo pola stoljeća kultni Kidrič preimenovan je pet puta. Izvorno ime je Strnišče (ubrano polje, posječena šuma). Podravski kroničar župnik Slekovec iz obližnjeg Sv. Lawrence je napisao da je ime Sterntal izumio lokalni grof Schoendorf l. 1830., kada je sagradio novi ljetnikovac na ovom području i čiste noći gledao u nebo iznad dravske ravnice, kako su zvijezde sjale. Dolaskom Kraljevine Jugoslavije nakon Prvog svjetskog rata mjesto je preimenovano u Strnišče. Dolaskom njemačkog okupatora 1941. godine ovo je mjesto opet postalo Sterntal. Najmanje 3.000 ljudi na ovom širem području je ubijeno od komunističkog režima nakon Drugog svjetskog rata kada je rat već bio završen.

Nakon smrti prvog slovenskog premijera i nakon sačuvanog dokumenta koji je potpisao Boris Kidrič: »Izjava Središnjeg odbora – KPS (strogo povjerljivo) od 16. IX. 1941. ”, gdje je u 16 točaka naveo koga u Sloveniji treba ubiti (duhovnike, inteligenciju, stare časnike, kulake, … i da to mogu učiniti samo najvažniji stari članovi, stranački dužnosnici koji također smiju utvrđivati ​​krivce). Strnišče je vladinom uredbom od 10. travnja 1953. godine preimenovano je u kultno ime Kidričevo, što je i danas jedino kultno ime mjesta na svijetu u kojem je nekoć vladao komunizam. 2011. godine, u noći na Novu godinu, njegov kip, postavljen 1973. godine, profesionalno je demontiran iz Kidričeva, o čemu su novine Demokracija izvijestile pod naslovom: “Ukrali su kip zločinca“.

• 

• 

Svake godine za Svi svete održava se sveta misa u šumi na označenom groblju skrivenih grobišta žrtava. Ova masovna grobišta udaljena su samo 50 metara od upravne zgrade njemačkog kampa za izgradnju tvornice aluminija i poslijeratnog komunističkog logora u kome se nalazilo oko 25.000 logoraša, vojnika koji su se predali te civila žena i djece. Obrede svete mise održavaju župnici iz Kidričeva i obližnje Sv. Lawrence.

Nakon mise i blagoslova masovnog grobišta prigodno se drže govori povjesničara i teologa. Tako je tom prilikom 2018., godine  Janez Janžekovič član Povijesnog društva Kidričevo i, kao nekada, stanovnik Kidričeva istakao:

“Sjetio sam se svjedočenja gospodina Maksa Vaupotiča iz Udina, koji je tada još bio živ i preživio, koji je rekao da je zatvoren jer ga je djevojka iz rodnog sela optužila za suradnju s Nijemcima. Dodao je: “Sjećam se kako su svaki dan četvorica stražara tjerali zatvorenike iz upravne zgrade logora u šumu preko puta (udaljena 50 metara). Ubrzo nakon toga čuo sam pucnje iz pušaka. Nakon sat-dva, četvorica mladih partizana vratila su se iz šume.”

Ne može se pronaći nijedan dokument o broju ovdje ubijenih. Jedini vjerodostojni dokument je iz obližnje župe Sv. Lawrence. Kad je svijet postao svjestan što se događa u ovom poratnom komunističkom logoru i općenito u komunističkoj Jugoslaviji, 6. kolovoza 1945., ovdje je došla međunarodna humanitarna komisija Crvenog križa. Prvo je tražila da se djeca odvoje od starijih zatvorenika, a potom su djeca poslana u dvorac u Ormožu. (Također odatle imamo samo crkvene zapise da je umrlo 39 nevine djece koja su pokopana na groblju na kojem danas stoji spomenik i spomen-ploča u dvorcu).

Sljedeća mjera povjerenstva bila je da su mrtvi pokopani na groblju u obližnjem Lovrencu. Deset dana kada je komisija bila tamo, u logoru nije bilo pucnjave, ali su ljudi i dalje umirali (52 osobe su umrle od gladi i tifusa samo tijekom nazočnosti komisije, koliko je broj bio tek do dolaska komisije postavlja se pitanje).

Preživjela djeca iz Ormoža ili Austrijske Koruške podigla su spomen-ploču na groblju u Lovrencu gdje su pokopana djeca, iako grobova više nije bilo. Ovoga puta, za dan poginulih iz ZD Kidričevo, i ovdje smo zapalili svijeću. Sljedeće informacije iz ovog logora o strijeljanju zarobljenika izvan ovog područja su iz evidencije visokog časnika OZNE-e u Mariboru Zvonka Zavadlava. Njegovi izvršitelji su iz logora izveli 480 ljudi na strijeljanje. Ostali dokumenti poput zatvorske knjige trebali bi biti spaljeni? Dakle ovdje broj ubijenih ide zasigurno daleko iznad 500 žrtava ako ubrojimo i druge poznate likvidacije zarobljenika.

Na Ptuju je, nakon dva neuspješna pokušaja, započela istražna istraga poslijeratnih događaja u logoru Šterntal kod Kidričeva.

Video: https://4d.rtvslo.si/arhiv/dnevnik/40527099?jwsource=cl

Martin Štorgelj, bivši pripadnik Ozne, osumnjičen je za počinjenje ratnih zločina protiv civilnog stanovništva u Šterntalu je u ljeto 1945. godine, počinjen veliki broj vansudskih ubojstava , izvijestila je TV Slovenija.

Istraga je također dala zeleno svjetlo za ekshumaciju ostataka žrtava. Tada, 85-godišnji Štorgelj za sudjelovanje u smaknućima kao vođa OZNE na Ptuju je sada navodio određene radnje dok je ispitivan. Potom se izjasnio da nije kriv, a istraga je dva puta odbijena jer je bilo premalo podataka za njezin epilog.

Međutim, istraga nakon žalbe mariborskom Višem sudu započela je tek 19. lipnja 2009., godine u trećem pokušaju, a to je također dovelo do ekshumacije manjeg dijela ostataka žrtava, rekao je za TV Slovenija šef ptujskih tužitelja Milan Birsa . Postojanje skrivenih grobišta u šumi iznad Kidričeva potvrđeno je sondiranjem 2007. godine, a pronađeni su posmrtni ostaci najmanje 20 žrtava, uključujući među njima i žene. Međutim u šumi nisu istražena sva masovna grobišta a očekuje se najmanje 500 žrtava!

Štorglja je opterećen svjedočenjem očevidaca

Štorglja se izjavom očevidaca tereti za sudjelovanje u ubojstvima, a dokaza je još više, rekao je tada šef policijske postaje Sprava Pavel Jamnik. I upravo je ispreplitanje nekoliko činjenica koje su se međusobno potvrdile omogućilo sastavljanje optužnice. Zbog interesa istrage, policija tada nije željela otkriti imena svjedoka.

Izvori: Slovenski reporter.si

            Ptuj / Ljubljana – MMC RTV SLO

Uredništvo/komunistickizlocini.net